StoryEditor
DOKAZANI USPJEH

Ovaj pristup zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj bi mogao spasiti 6000 života godišnje

Stručni i predani liječnici i medicinske sestre jesu preduvjet, ali ne nužno i jamstvo zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda
 Nikša Stipaničev/Hanza Media

U Hrvatskoj svake godine od raka oboli 23 tisuće ljudi, a njih 11 tisuća izgubi životnu bitku. Drugi smo u Europskoj uniji po stopi smrtnosti od karcinoma. Stručni i predani liječnici i medicinske sestre jesu preduvjet, ali ne nužno i jamstvo zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe.

Svjetski primjeri potvrđuju kako je za uspješno liječenje potrebno mnogo više - od dostupnosti same skrbi, sustavnog upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, korištenja kliničkih smjernica koje bi standardizirale liječenje, pa do pristupa najnovijoj opremi i metodama liječenja.

Put do ostvarenja takvog cilja u Hrvatskoj se iskristalizirao kao Nacionalni plan protiv raka, kojim bi se godišnje moglo spasiti i 6.000 života. Idejni pokretač ovog važnog projekta je predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split Eduard Vrdoljak.

image
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak,predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split.
Božidar Vukičević/Hanza Media


- Zašto gubimo borbu s karcinomom? Razloge za zabrinjavajuću statistiku možemo tražiti u prekasnom otkrivanju bolesti u većeg broja pacijenata, nedovoljnoj zdravstvenoj pismenosti stanovništva, geografski neravnomjernoj dostupnosti dijagnostičkih postupaka i liječenja, neučinkovitim segmentima zdravstvenog sustava... Nacionalni plan za borbu protiv raka stvaran je upravo s namjerom da se poboljšaju ishodi u liječenju onkoloških bolesti u Hrvatskoj. Radeći na planu shvatili smo da se najveće poboljšanje može postići kroz investiranje u onkološku infrastrukturu – digitalizaciju onkologije, registre, baze sirovih podataka na temelju kojih ćemo moći pratiti, izvještavati te uspoređivati različite regije, ustanove, liječnike, zemlje o različitim ishodima liječenja i tako, kroz kompeticiju i usporedbu dobiti u konačnici bolje rezultate za sve naše pacijente – pojašnjava profesor Vrdoljak.

Odlični rezultati u Češkoj


Upravo je registar raka ključan razlog zašto Češka ima značajno bolje ishode liječenja od Slovačke, a troši dvostruko manje novca na svakog oboljelog. Česi mjere pojavnost i stopu smrtnosti u stvarnom vremenu, prate učinak lijekova na ukupno preživljenje i preživljenje bez progresije, a vode i evidenciju o tome koliko dobro liječnici opće medicine provode program ranog otkrivanja raka. Takvo praćenje ishoda liječenja moguće je, ističe profesor, preslikati i u Hrvatskoj. To znači da se u zdravstvo treba uvesti sistematično praćenje promjena u zdravlju pacijenata koje su rezultat zdravstvene skrbi. Očiti ishodi liječenja su stopa smrtnosti i preživljenja, ali ovdje se misli i na promjene u kvaliteti života koje prijavljuje sam pacijent, poput smanjenih simptoma, povećane sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti, osjećaja boli, umora... Praćenje ishoda liječenja u fokus stavlja pacijenta. Ishodi se u Hrvatskoj zasad ne prate sustavno čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju cijenu i trud.

image
Tomislav Krišto/Hanza Media

Kada bi Hrvatska sustavno pratila ishode liječenja pacijenti bi znali u kojoj zdravstvenoj ustanovi imaju najbolje šanse za izlječenje, a bilo bi jasno i koje metode liječenja daju najbolji rezultat. Time bi se izbjegli i nepotrebni postupci koji značajno ne pridonose zdravstvenim ishodima, a sredstva bi se mogla preusmjeriti u onaj dio sustava kojemu su potrebnija.

Izvještaj OECD-a iz 2017. pokazuje da bi se oko petine zdravstvenih troškova moglo upotrijebiti na bolji način, a ustanovilo se i da mnogi pacijenti prolaze nepotrebne postupke koji značajno ne pridonose njihovim zdravstvenim ishodima. Kako krenuti s praćenjem ishoda? Doktorica sa Sveučilišta u Teksasu Christina Rångemark Åkerman i jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za mjerenje ishoda liječenja ističe kako je i pacijente potrebno pitati koji su im medicinski postupci pomogli, a koji ne, te kako im je zdravstvena skrb poboljšala kvalitetu života.

Bolje za pacijente, a i zdravstveni sustav

Dva su glavna razloga zašto je praćenje ishoda liječenja bitno:

1. VEĆI USPJEH U LIJEČENJU - Zdravstveni sustavi koji sustavno prate ishode uspješnije liječe određene bolesti. Primjerice, u Švedskoj, koja je jedan od pionira praćenja ishoda, radili su na registru srčanih bolesti. Prije objave podataka indikator kvalitete skrbi srčanog udara godišnje je rastao 13 posto. Nakon objave podataka poboljšanja su se gotovo udvostručila, a najlošije bolnice unaprijedile su svoju praksu za više od 40 posto!

2. MANJI TROŠKOVI - Istraživanje OECD-a pokazalo je da i do 20 posto zdravstvene potrošnje odlazi na manje učinkovite ili čak nepotrebne dijagnostičke i kliničke intervencije. U Hrvatskoj bi to iznosilo otprilike 5 milijardi kuna!

Dok Hrvatska ima velik prostor za napredak, kad je riječ o praćenju ishoda, u drugim europskim sustavima ishodi se itekako prate, s jasnim rezultatima. Vodeći svjetski stručnjaci predstavili su na konferenciji 'Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja' u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA) svoja iskustva o važnosti praćenja ishoda liječenja za transformaciju zdravstvenih sustava i kvalitete skrbi za bolesnike, posebice u onkologiji. Predavanja s konferencije moguće je pogledati na stranici treatmentoutcomes.eu.

- Digitalizacijom i uvođenjem IT-a u medicinu moći ćemo ranije dijagnosticirati bolest. Sve češće pacijenti imaju priliku dobiti personalizirani plan liječenja svoje bolesti, u čemu je izrazito važan i multidisciplinarni pristup, odnosno sudjelovanje liječnika različitih specijalizacija, čijom suradnjom pacijent dobiva najbolju moguću skrb. Zajedno možemo generirati više podataka i znanja. Stoga vjerujem da Hrvatsku, ali i cijelu Europu, čeka puno svjetlija budućnost jer ćemo jasnije vidjeti bolesnika, na bolji način ćemo moći zadovoljiti njegove potrebe te istodobno postići bolje ishode“, ističe profesor Vrdoljak.

Ovo su neki primjeri uspješnog praćenja ishoda liječenja u Europi:

1) DANSKA – Liječenju karcinoma pluća u Danskoj se već više od 20 godina pristupa nacionalnom strategijom koja se temelji na jasnim smjernicama za liječenje i nacionalnom registru pacijenata. Ta baza danas sadrži podatke za više od 40 tisuća liječenih pacijenata, zahvaljujući čijoj analizi se jednogodišnje preživljenje (od 2003. -2011.) povećalo s 37% na 43%, dvogodišnje s 20% na 24%, a petogodišnje s 10% na 12%.

2) KATALONIJA - Katalonci sustavno prate rezultate liječenja i javno dostupni podaci omogućuju građanima da informirano odluče u kojoj se ustanovi žele liječiti. Centar na svojim web stranicama objavljuje godišnje izvještaje o bolnicama, primarnoj zdravstvenoj zaštiti, i aktualnim zbivanjima (poput COVID-a), temeljene na 60-ak indikatora.

3) ENGLESKA - Engleska omogućuje svojim građanima jasnu usporedbu različitih podataka temeljem kojih osiguranici biraju ustanovu ili stručnjaka kod kojih se žele liječiti. Uz iskustva pacijenata (zadovoljstvo vremenom čekanja, povjerenje u stručnost), uvid je moguć i u konkretnije statističke podatke, poput stope smrtnosti, godišnjeg broja pacijenata, inspekcijskih izvještaja, učestalosti komplikacija, itd.

4) ŠVEDSKA – jedan od pionira praćenja ishoda, register pacijenata vodi još od 50-ih godina prošlog stoljeća. Danas ih je preko stotinu i usmjereni su na dijagnoze ili postupke: maligne bolesti, proteze kuka i koljena, demenciju, dijabetes, palijativnu skrb, itd. Glavni izazov kod praćenja ishoda u Hrvatskoj je velika fragmentiranost zdravstvenog sustava, no tijekom pandemije koronavirusa pokazali smo da je suradnja i identifikacija najboljih praksi moguća.


Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Inovativne farmacuetske inicijative

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2020 13:29