Prije više od 30 godina guru poslovne strategije, prof. Michael Porter, osmislio je koncept lanca vrijednosti. Globalni lanci vrijednosti (engl. Global Value Chains, GVC) različiti su stadiji proizvodnje smješteni u različite dijelove svijeta, pri čemu svaki proizvodni proces dodaje vrijednost konačnom proizvodu ili usluzi. Lanac vrijednosti, kako ga je Porter postavio, u stvari predstavlja alat za poslovno upravljanje kako bi tvrtka optimirala svoje procese i u konačnici na tržištu postigla konkurentsku prednost. Kada se poslovanje tvrtki rasporedi geografski na više lokacija upravo zbog optimizacije tada govorimo o globalnim lancima vrijednosti.
Vratimo se u sadašnjost. U ovom trenutku se na globalnoj razini u gospodarstvu događaju promjene i u globalnim lancima vrijednost koji u ukupnoj svjetskoj trgovini tvore udjel od 30%.
Što su globalni lanci vrijednosti?
Uzmimo jedan svima blizak primjer - vrijednosni lanac hrane.
Krenimo od proizvođača sjemena i zaštitnih sredstava preko poljoprivrednika i prerađivača hrane pa do veletrgovaca i trgovaca na malo kako bi hrana na kraju završila na našem stolu. Prva su karika u lancu vrijednosti proizvođači koji razvijaju i plasiraju sirovine nužne za proizvodnju. To uključuje sjeme i zaštitna sredstva i vrlo su važni „igrači“ u lancu. Druga su karika poljoprivrednici i uzgajivači, koji su pak najranjiviji dio lanca. Treća su karika otkupljivači i prerađivači. Prerađivači iz osnovnih poljoprivrednih proizvoda, koje dobavljaju direktno ili od otkupljivača, rade prehrambene proizvode, najčešće u visoko prerađenom obliku. Četvrta su karika trgovci na malo, koji uključuju i velike trgovačke lance i manje samostalne trgovine, koje prodaju izravno potrošačima, pomno prateći njihove potrebe i ukuse i prilagođavajući im se. Peta su karika sami potrošači. Svi smo mi potrošači i biramo hranu na temelju različitih kriterija, uključujući cijenu, izgled, okus i koristi za zdravlje. Očekivanja i sklonosti potrošača snažno utječu na čitav vrijednosni lanac hrane, u ovom slučaju analize „od stola do farme“.
“U doba velike nepredvidivosti i nesigurnosti te izuzetno brzih tehnoloških promjena u poslovanju, teško je predvidjeti kako će biti strukturirani globalni lanci u idućih 10 ili 15 godina. Zato je važno dobro razumjeti čimbenike i njihove utjecaje na budućnost globalnih lanaca i globalizacije u cjelini. To su značajni rast troškova rada u zemljama u razvoju, rastući troškovi transporta, učinci trgovinskih sporazuma ili pak posljedice protekcionizma te posebno digitalizacija proizvodnje. Za očekivati je više, a ne manje izazova i promjena u organizaciji proizvodnje u složenim i dužim lancima”, pojašnjava Domagoj Šarić, voditelj Odjela Centra za inovacije i EU projekte Hrvatske gospodarske komore.
Gdje leže prilike za razvoj?
Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, vrijedan 67,5 milijuna kuna, započeo je u lipnju 2016. godine, a njegov nositelj je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dok je Hrvatska gospodarska komora partner na projektu. Trajanje projekta je trebalo biti 48 mjeseci, od 2016. do 2020. godine no njegova provedba je produžena za još osam mjeseci.
Hrvatska gospodarska komora je, uz konzultantsku pomoć Svjetske banke, kroz provođenje projekta identificirala poslovne prilike koje u narednih 5 - 10 godina imaju puno više potencijala za uspjeh i stvaraju dodanu vrijednost. Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti sufinanciran je 85% iz Europskog fonda za regionalni razvoj, iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15% financiraju projektni partneri, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatska gospodarska komora, u omjerima u skladu s njihovim projektnim aktivnostima.
“U kontekstu konkurentnosti izvan svojih granica, Hrvatska treba tražiti prilike koje su identificirane Strategijom pametne specijalizacije. Pomoću metodološkog pristupa poduzetničkog otkrivanja identificirala su se prioritetna područja u kojima imamo kritičnu masu te možemo realizirati napredak i ostvariti izvrsnost kroz ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije. Očekujemo i revidiranje verzije pametne specijalizacije pa se nadamo da će se novom verzijom ispraviti neke postojeće nedostatke, ali i uvesti neke nove dijelove. Kroz Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, došlo se do 13 područja koji se nazivaju strateški segmenti i za koje postoje ili tek nastaju globalni lanci. Za njih se u idućih pet do deset godina predviđa rast, konkurencija u globalnim razmjerima još nije velika, a tržišta još nisu zasićena. Kako bismo shvatili materiju, možemo navesti nekoliko primjera koje će ovu temu približiti široj publici”, nastavlja Domagoj Šarić.
Prilike za uspješan ulazak u lance vrijednosti pronalaze se u konkurentnim lokalnim ekosustavima za kontinuirano inoviranje, tehnološkoj sposobnosti, pametnoj logističkoj infrastrukturi i stručnim ljudskim kapacitetima.
Analiza je pokazala da će se hrvatskim poduzećima, primjerice u farmaceutici i povezanim sektorima, biti sve teže natjecati u segmentima „tableta” i generičkih lijekova, ako proizvode ne povežu s personaliziranom zdravstvenom skrbi i tehnologijama praćenja pacijenata na daljinu.
Kod zdravstvene skrbi, atraktivna su ona ulaganja koja se temelje na ishodima te od osiguravatelja dobivaju naknadu prema ishodima koje postižu kod pacijenata.
Poduzeća u strateškom segmentu „praktične” svježe hrane, plasiraju na tržište jela od svježih sastojaka spremnih za uporabu ili za brzu pripremu. Potrošači su spremniji platiti višu cijenu za svježe, zdrave i prehrambene proizvode prikladne za konzumiranje ili brzu pripremu.
U segmentu nutricionizma, profitirat će tvrtke koje primjenjuju personalizirani pristup gdje prodaju obnavljajuće pretplate u kojima nude nutricionističko savjetovanje, dodatke prehrani i planove svakodnevnih obroka.
Hrvatska energetika, dosad bazirana na rješenjima za hidroelektrane i termoenergetiku, kroz pilot projekte na svojih nekoliko otoka, mogla bi razviti energetski neovisne sustave (micro-grid sustave), integriravši u postojeću električnu mrežu nove OIE (sunce i vjetar) s baterijskim sustavima za pohranu energije i pričuvnim napajanjem. Iskorištavanje vlastitih proizvodnih i inovacijskih kapaciteta u svrhu kombiniranja komponenti u sustave mikromreža mogla bi biti prilika za Hrvatsku. Tada bi hrvatska poduzeća diljem svijeta mogla pružati integrirana rješenja, umjesto pojedinačnih proizvoda, gdje je konkurencija snažna. Prilike se mogu povećati i razvojem senzorske tehnologije te integracijom tehnologija temeljenih na internetu stvari (IoT) u usluge gospodarenja otpadom koje se prodaju putem pretplate.
U strateškom segmentu „urbane mobilnosti” prilika je u usklađivanju djelatnosti proizvođača dijelova za automobile s trendovima koji mijenjaju taj sektor. Neki će dijelovi za automobile u potpunosti nestati s tržišta, a novi će nastati. Osmišljavanje inovativnih aplikacija koje će iskoristiti napredak nove tehnologije za komunikaciju vozila s drugim vozilima i okruženjem u ovom strateškom segmentu prilika su za hrvatska poduzeća. Zbog geografskih značajki obale, tu su i strateški segmenti priobalnog pomorskog prometa koji su ujedno i platforma za ispitivanje inovacija, na primjer, zelenog pomorskog prometa te pametnog pomorskog prometa. Primjerice, u brodogradnji Hrvatska bi uz Norvešku mogla postati glavni „hub“ za projektiranje i integraciju hibridnih pogona i električnih propulzija, primarno u segmentu putničkih i specijalnih brodova visoke dodane vrijednosti.
Drvna industrija bi se mogla prometnuti od „staromodne“ industrije nefleksibilne serijske proizvodnje i izvoza poluproizvoda i sirovine u svojevrsnu afirmiranu kreativnu industriju u kojoj se danas projektiraju i izrađuju vrhunski luksuzni interijeri za svjetski poznata imena u turizmu i „retailu“. Poduzeća koja dizajniraju, proizvode i ugrađuju drvene interijere po mjeri u jedinstvene prostore, ostvaruju veće marže od onih koja se bave izradom komadnog drvenog namještaja. Komercijalni kupci visoke vrijednosti koji posluju po čitavom svijetu (kao što su luksuzni hoteli i maloprodajne trgovine) stvaraju potražnju za tim uslugama.
“Pametna specijalizacija (još uvijek) nije pokrenula prave transformacijske procese našeg gospodarstva i specijalizaciju što joj je i cilj. Za sada se njezin učinak manifestirao kroz provedenu dodjelu sredstava iz strukturnih fondova i u konačnici statističkog rasta udjela investicija u istraživanje i inovacije. Svakako se slažem da je to dobro, ne ulazeći u tehničke detalje same provedbe natječaja, ali mislim da nije dovoljno i nadam se da će u drugom ciklusu biti više koordinacije i znanja na svim razinama da se usmjeravamo ka stvarnoj specijalizaciji koja će transformirati naše gospodarstvo”, zaključuje Domagoj Šarić, voditelja Odjela Centra za inovacije i EU projekte Hrvatske gospodarske komore.
Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti" sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj, iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” Vrijednost projekta iznosi 67.494.068,00 HRK.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....