Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT-a) ključan je za konkurentnost Europe u današnjem globalnom i digitalnom gospodarstvu. Njihova primjena izravno utječe na rast inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva stvaranjem mogućnosti za optimizaciju poslovnih procesa i održivost poduzeća. Stoga bolji pristup, veća iskorištenost i bolja kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija čine jedan od 11 tematskih ciljeva kohezijske politike Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020.
U Republici Hrvatskoj kroz Operativni programa „Konkurentnost i kohezija 2014-2020.“ i financiranje bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj stvoren je preduvjet za daljnji razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a što su uspješno iskoristili brojni mali i srednji poduzetnici kroz pripremu i provedbu EU projekata.
U okviru navedenog operativnog programa, najznačajnije mogućnosti ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije predviđene su kroz prioritetnu os 3 „Poslovna konkurentnost“ čija je vrijednost 585,7 milijuna eura.
Ciljevi prioritetne osi 3 „Poslovna konkurentnost“ su između ostalog bolji pristup financiranju za male i srednje poduzetnike, poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima te poboljšana inovativnost malih i srednjih poduzetnika uz omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva. Ulaganjem u informacijske i komunikacijske tehnologije, hrvatska mikro, mala i srednja poduzeća mogu unaprijediti poslovne procese, integrirati poslovne funkcije, učinkovite organizacije tijeka rada, poboljšati interakcije s klijentima i dobavljačima te poboljšati tržišni položaj poduzeća.
Uspjehu tog programa, kao jedan od istaknutih primjera, svjedoči projekt zagrebačke tiskare Denona d.o.o. pod nazivom „IKT tehnologija u službi povećanja konkurentnosti u tiskarskoj industriji“.
Na natječaj su se javili prvenstveno kako bi im se olakšala investicija u programsko rješenje za grafičku pripremu. Cilj je bio ostvariti lakšu komunikaciju između kupca i proizvodnje integracijom praćenja i kontrole tiska, omogućiti ispravljanje potencijalnih grešaka već u pripremi, kao i skratiti rokove isporuke, sniziti troškove zaliha i omogućiti uvid u cjelokupno poslovanje. Denonin voditelj proizvodnje Robert Valpotić tvrdi: „Iako se projekt čini kompleksan, ako se ozbiljno pristupi samom projektu i detaljno prouči natječajna dokumentacija, smatram da niti jednoj tvrtki ne bi trebalo biti problematično apliciranje na EU fondove s vlastitim projektima“.
U razdoblju provedbe projekta od 20. studenog 2019. do 20. svibnja 2021. tiskanje u zagrebačkoj tvrtki Denona automatizirano je u cijelosti, od zaprimanja narudžbe do isporuke svih vrsta knjiga pa i onih najzahtjevnijih, mekog i tvrdog uveza: slikovnica, stripova, udžbenika, kuharica, romana, grafičkih mapa i monografija, ali i različitih drugih artikala: vizitki i etiketa, kalendara i rokovnika, časopisa i plakata. Uvođenjem nove IKT tehnologije, produktivnost tvrtke je povećana za više od 60 posto, a otvorili su i dva nova radna mjesta.
Ukupna vrijednost projekta je iznosila 1.156.467 kn, od kojih je 611.451 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Osim domaćih klijenata, stalnim razvojem i unapređenjem proizvodnje, Denona je stekla povjerenje i inozemnih klijenata što je rezultiralo izvozom od 45 posto na godišnjoj razini, a u budućnosti se nadaju kako će taj postotak porasti i na 70 posto. Valpotić nadodaje kako je probijanje na inozemno tržište svakako teže, pogotovo u grafičkoj industriji. Razlog tomu navodi istočnoeuropsku konkurenciju, koja je upravo pomoću velikog broja realiziranih EU projekata modernizirala i unaprijedila svoje postrojenje po znatno nižoj cijeni. Stoga se u Denoni svakako planiraju i dalje javljati na natječaje za Europske fondove za koje tvrde da su im od neizmjerne pomoći u svakom pogledu, pogotovo sada kada je Vlada usvojila novu kartu regionalnih potpora za financijsko razdoblje od 2022. do 2027 kojom je intenzitet potpore još veći, a uvjeti za poduzetnike povoljniji.
Ovakav uspjeh jedne domaće tvrtke može poslužiti kao odličan primjer i poticaj drugim hrvatskih poduzećima da svoje projekte prijave na natječaje za dodjelu sredstava iz fondova Europske unije kako bi dodatno unaprijedili svoje poslovanje te konkurirali na tržištu.
Više informacija o primjerima uspješnih projekata i mogućnostima financiranja bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije potražite na www.strukturnifondovi.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....