Portugizac
Priča o mladom vinu Bregovite Hrvatske prolazila je svoje uspone i padove koji su se izmjenjivali u dramatičnom ritmu, osobito posljednjih desetljeća. Krajem prošloga stoljeća u naponu gastronomskog domoljublja koje sam i sam potpirivao sve smo glasnije tražili da mladi portugizac uzdignemo na onaj status kojim Francuzi maze svoj beaujolais, koji su svojom glasovitom sposobnošću pričanja zavodljivih gastronomskih priča uzdigli do svjetskog fenomena. Portugizac tog vremena je nedvojbeno imao ključne osobine koje odlikuju dobra mlada vina. Tipične privlačne voćne arome, intenzivnu boju ljubičastih odsjaja i najbitniju odliku, svježinu i mekoću tanina koje nisu zaostajale za velikim francuskim uzorom.Međutim, zamjetan je bio važan ograničavajući čimbenik, a to je da ni najbolji portugisci nisu uspijevali značajno podizati gornju cjenovnu granicu koja je tada rijetko prelazila 20 kuna za litru. Bio je to ozbiljan razlog zašto je niz velikih vinskih imena obiteljskih vinarija počelo gubiti motivaciju za ambicioznim pristupom ovoj sorti. Neki su među njima, iako su značajno doprinosili priči o portugiscu čak i potpuno odustali od uzgoja ove popularne vinske sorte. U tom se trenutku činilo da mladim vinima Bregovite Hrvatske ne predstoje lijepi dani i da će priča krenuti nezaustavljivo nizbrdo. Stvari su se dodatno zakomplicirale zahtjevom za promjenom imena sorte, zbog nepravovremene zaštite na europskoj razini, pa je u Hrvatskoj portugizac morao promijeniti naziv u administraciji prihvatljiv purtugizec, što je dodatno obeshrabrilo neke vinare. Ipak, kako su upornost i znatiželja česte odlike vinara, grupa njih nije odustala od te sorte i proizvodnje mladog vina od nje, već je uložila dodatnu energiju, s kojom je u konačnici okrenula trend u svoju korist i na naše zadovoljstvo.
Neki su vinari poput Krešimira Ivančića iz vinarije Griffin-Ivančić usmjerili uzgoj portugisca u pjenušce, s kojim je potom tri godine za redom, od 2016. do 2018., na natjecanju Portugieser du Mond osvojio titulu šampiona, to jest najboljeg ružičastog vina od te sorte na svijetu i ukazao na Plešivicu kao jedan od najboljih terroira za tu sortu na svijetu. Drugi su se, njih čak 35 okupljenih u udruzi Portugizac Plešivica, posvetili kvaliteti i promociji mladog vina, pod prepoznatljivim istoimenim zajedničkim brendom. Rezultat nije izostao, jer danas se portugizac ponovno nestrpljivo čeka, kao prvo mlado vino iz aktualne berbe, sada i vrsne kvalitete, da se pojavi na tržištu i rasproda do konca iste godine. Dobrom mladom portugiscu više nije mjesto samo u jeftinim gostionicama uz hranu isto takve cijene. Portugizac je jednako tako postao izazov za vrhunske chefove u cijenjenim restoranima i njihove kolege sommeliere. Kuhanje s vinom, dakle portugiscem kao sastojkom jela nije potpuno nepoznata priča, ali je sigurno nedovoljno iskorištena. Dokazao je to ugledni kuhar kada je kultno francusko jelo, coq au vin, pijetla u vinu pripremio miješajući pijetlovu krv ne s francuskim crnjakom nego s našim portugiscem. Gotovo su potpuno neistražene njegove mogućnosti na koncu objeda uz deserte, a još manje u slastičarnama. Od vinskih pjenica od portugisca sve do vinskih želea (pa i sladoleda), portugizac je fantastičan sastojak u slasticama kao i pratnja u čaši uz deserte. Tu su varijacije doslovce beskonačne i mogu značajno doprinijeti daljnjem izdizanju Hrvatske, sve poželjnije eno-gastro destinacije.
Mlado Međimurje
Možda i ključan trenutak izgradnje kulture potrošnje mladih vina i vjetar u leđa plešivičkim vinarima i njihovom mladom vinu od portugisca se dogodio unatrag nekoliko godina, kada su se trendu proizvodnje mladih vina odlučili priključiti i vinari iz Međimurja, još jedne važne podregije Bregovite Hrvatske. Međimurci su osmislili i pokrenuli projekt Mlado Međimurje u sklopu kojeg proizvode mlada vina, ali za razliku od Plešivičanaca, od bijelih sorti. Sada su mlada vina Bregovite Hrvatske potpuna i imaju svoju crnu i bijelu varijantu. Ukupno deset međimurskih vinara je trenutno uključeno u projekt Mlado Međimurje, koji je ispunio prazninu koja je desetljećima postojala u vinarstvu Hrvatske. Naime, odlike vina Bregovite Hrvatske su izraženija aromatičnost i živost, a koje u mladim vinima dobiju dodatnu dimenziju. Mlado vino je proizvod koji ima kraći životni vijek od drugih vina, od otprilike šest mjeseci. Međutim, za svog kratkog života miriše intenzivnije i osvježava bolje od klasičnih vina.
Radi se o laganim i elegantnim vinima vitkog tijela, obično nižih alkohola koji se u prosjeku kreću od 11% do 12%, o vinima za opuštena druženja i fešte, ili uz ručkove i gablece. Grupa međimurskih vinara je odlučila prednosti svog podneblja iskoristiti i izbaciti na tržište mlada vina visoke kvalitete. Vina mogu biti od različitih sorti, za sada isključivo bijelih, a među njima dominira silvanac zeleni čije se arome zelene jabuke i citrusa u ovom izdanju još više ističu. Neki vinari rade sasvim suha vina, a drugi blago slatkasta, ali nikom ne nedostaje osvježavajućeg šarma. Možda i najvažnije za istaknuti je da ova mlada vina nisu plod nezrelog ili nekvalitetnog grožđa, kao što je u prošlosti znalo biti, nego su sasvim lijepa vina bez mana, koja odišu živošću i svježinom i koja doduše treba što prije potrošiti, dok još posjeduju taj svoj mladenački žar. Cijene su također ujednačene i umjerene. Iz svih podruma izlaze po jednakoj cijeni, a u prodajnoj mreži su približno iste, s malim razlikama ovisno o politici marži pojedinog trgovca. Novi naraštaj mladih vina Bregovite Hrvatske sada nudi sasvim drugačiju sliku. To više nisu tanka i neutralna vina od prije kojeg desetljeća. Danas su to moderna i aromatična vina koja obiluju svježinom, koja su intenzivnog i zavodljivo voćnog okusa punog vinske slasti i pred kojima je, siguran sam, svijetla budućnost.
