Pronalaženje rješenja za energetsku i klimatsku krizu važna je zadaća ove generacije

Sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku su na raspolaganju državama članicama za potporu ranjivim skupinama građana, a Hrvatska bi mogla dobiti 1,4 milijarde eura

Europska komisija 2022

Sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku su na raspolaganju državama članicama za potporu ranjivim skupinama građana, a Hrvatska bi mogla dobiti 1,4 milijarde eura

Dekarbonizacija energetskog sektora ključna je za postizanje energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti u Europskoj uniji do 2050., a kako bi se ti ciljevi Europskog zelenog plana uistinu ostvarili potrebni su veći udjeli energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost. Dodatno, ratna invazija na vanjskim granicama Europske unije pokazuje kako je Europa i dalje previše ovisna o ruskom plinu i stoga mora diverzificirati dobavljače i jače ulagati u obnovljive izvore energije.

Neovisni o ruskim energentima

Europska komisija stoga je predložila REPowerEU plan kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima, počevši od plina, i to znatno prije 2030. godine. Cilj je diversificirati opskrbu plinom i ubrzati uvođenje plinova iz obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske i električne energije. Time se potražnja EU-a za ruskim plinom može smanjiti za dvije trećine prije kraja ove godine.

image

Ursula von der Leyen

Dati Bendo

Predstavljajući novi prijedlog, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je da moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu te djelovati odmah kako bismo ublažili utjecaj rastućih cijena energije, diversificirali opskrbu plinom za sljedeću zimu i ubrzali zelenu tranziciju. Što brže prijeđemo na obnovljive izvore energije i vodik te poboljšamo energetsku učinkovitost, to ćemo prije biti zaista neovisni i sami upravljati svojim energetskim sustavom, istaknula je von der Leyen.

Socijalna pravednost

Nova geopolitička stvarnost i situacija na energetskom tržištu zahtijevaju drastično brži prelazak na čistu energiju i povećanje energetske neovisnosti Europe o nepouzdanim dobavljačima i nestabilnim fosilnim gorivima.

Istovremeno, iako se od zelene tranzicije očekuju pozitivni gospodarski učinci s, primjerice, milijun dodatnih radnih mjesta u EU-u do 2030. u građevinarstvu i industriji, trendovi će se razlikovati po sektorima ili utjecajem na građane. Europska komisija se stoga vodi načelima europskog socijalnog tržišnog gospodarstva, odnosno stavlja fokus na socijalnu pravednost.

To znači da će države članice prihode iz sustava trgovanja emisijama moći iskoristiti za rješavanje problema energetskog siromaštva te poticanje gospodarskog rasta. Također, prijedlog Komisije pretpostavlja da će im biti na raspolaganju sredstva iz novog europskog Socijalnog fonda za klimatsku politiku.

Pomoć kućanstvima

  • Novi sustav trgovanja emisijama za ceste i zgrade dolazi sa Socijalnim fondom za klimu. Hrvatska bi od tog novog fonda mogla dobiti 1,4 milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima i malim poduzećima da prebrode teret ulaganja ugradnje solarnih panela ili prelaska na drugi sustav grijanja – istaknuo je to Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije za zeleni plan na održanoj konferenciji Jutarnjeg lista "Svijet energije - energetska sigurnost u eri dekarbonizacije".

Pronalaženje rješenja za klimatsku krizu nije samo politička obveza već je i najvažnija zadaća ove generacije. Europska komisija će poduprijeti države članice kako bi ta zelena tranzicija bila poštena i pravedna.

Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 23:05