Svjetski dan vode na poseban način način obilježen u Šibeniku

Voda Malih Divova nova je inicijativa Šibensko-kninske županije koja u fokus stavlja dostupnost, promociju i zaštitu pitke vode. Predstavljanje projekta održalo se u HNK Šibenik, na Svjetski dan vode 22.ožujka.

promo

 Miranda Trklja/

Dok većinom ovakvi datumi obilježavaju kratkotrajnim akcijama, ovdje se od ovoga dana pokreće trajna inicijativa kojom se želi umrežiti lokalnu zajednicu i donijeti konkretne, pozitivne promjene u ponašanju.

O čemu je riječ?

Dok se svijetom nižu alarmantne projekcije o naglom smanjenju količine pitke vode (do 2040. godine bi se ta količina mogla prepoloviti!), šibenski kraj njome obiluje.

Šibensko-kninska županija obiluje vodnim resursima, koji su i sami bili predmetom brojnih istraživanja kvalitete, snage vode, krškog reljefa. Danas, upravo voda, u kombinaciji s morem, čini ovu županiju nevjerojatno privlačnom destinacijom za posjetitelje koji cijene očuvanu prirodu, autohtoni ambijent i lokalni karakter.

Šibensko-kninska županija od ove godine donosi konkretne korake kako održivi turizam spojiti s involviranom lokalnom zajednicom za zajedničko promicanje zaštite prirodnih resursa.

Inicijativom koja promiče korištenje višekratnih boca za vodu, ponudu pitke vode svojim gostima od strane lokalnih ugostitelja, te javno dostupnu pitku vodu, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije predvodi pokret mijenjanja navika koje su nužne u svrhu očuvanja prirodnih resursa, smanjenja otpada te promicanja vrijednosti regije koja je dom Malih Divova.

image

promo

Trklja Miranda/

Zašto Voda Malih Divova?

Kroz 80. godine prošlog stoljeća se primjećuje neobičan fenomen na šibenskom području: naime, u šibenskoj bolnici je tada skoro svako 4. rođeno dijete - makrosomno (teže od 4 kg pri rođenju).

Ovi podaci ih svrstavaju među najveće bebe ne samo u državi, u Europi, nego su čak druge najveće u svijetu, odmah iza potomaka indijanskog plemena Cherokee.

Upravo radi ovih interesantnih podataka, 90-ih godina u šibenskoj bolnici započinje istraživanje makrosomne djece. Na inicijativu profesora Frane Mikulandre, tadašnji ministar znanosti Flego pokreće znanstveno-istraživačku jedinicu i naučnu knjižnicu, a tim pedijatara predvođen profesorom Mikulandrom, uključujući docenta Eugena Stoinija i doktoricu Milu Periša se udružuje da bi započeo istraživanje ove pojave.

Nažalost, smrću profesora Mikulandre znanstveno-istraživačka jedinica se rasformirala, a rezultati istraživanja su pali u zaborav. Sve do danas, kada ponovno izlazi na svjetlo dana čineći okosnicu novog projekta Turističke zajednice Šibensko-kninske.

image

promo

Miranda Trklja/

Priča otrgnuta iz nepravednog zaborava

Zaključci spomenutog istraživanja su pokazali da osim drugih faktora poput povoljnog socio-ekonomskog statusa, bitnu ulogu u rezultatima istraživanja igraju i okolišni utjecaji poput sunčanih sati, zdrave ishrane te kvalitete vode.

image

promo

Trklja Miranda/

Je li voda dinarskog krša magična?

Voda koju mi u Dalmaciji pijemo i koja teče našim krajem je voda koja je padalinama došla na područje planinskih polja iza planine Dinare na bosansko-hercegovačkoj strani granice. Voda koja je pala na ta polja se procjeđuje kroz planinu Dinaru i kao takva obogaćena njenom magičnom esencijom hrani nas i naše usjeve.

Zato imamo još od prapovijesti do danas sustavnu i civiliziranu naseljenost ovog našeg područja krša ispresijecanu malim i srednjim vodotocima koji su bili i razlog nastanka prve hrvatske države i početak našeg nacionalnog postojanja.

Voda koja je pročišćena u kršu, i obogaćena svim onim dobrim tvarima koje krš ima zasigurno je jedna od najkvalitetnijih na svijetu.

image

promo

Miranda Trklja/

Kršiti i stasiti domaćini kroz povijest do danas

Kroz bližu i dalju povijest je također dolazilo do izražaja da je ovaj kraj dom stasitih i kršnih domaćina. Tako su engleski putopisci 19. stoljeća neizostavno izražavali svoje divljenje visinom i krševitošću lokalnog stanovništva.

Zbirka putopisa "Tu gdje istok susreće zapad" autora Marinka Šiška iz Skradina, je kompilacija upravo ovakvih zapisa.

Dalmatinski srednjoškolci – najviši na svijetu

Nastavno na ove interesantne podatke, jedno nedavno istraživanje provedeno na našoj obali je pokazalo da zbilja živimo na Obali divova - naime, dalmatinski (te hercegovački, i crnogorski) 18-godišnjaci su trenutno najviši na svijetu!

Tu činjenicu potkrepljuje istraživanje provedeno 2016. od strane Masarykova sveučilišta u češkom Brnu, Gimnazije u Metkoviću, Fakulteta sporta u crnogorskom Nikšiću i Ekonomske škole iz crnogorskog Bara, a koje je objavljeno 2019. godine u PeerJ, uglednom znanstvenom časopisu koji objavljuje znanstvene radove iz biologije, antropologije, medicine.

"Kada se pobroje i usporede svi rezultati, prosječna visina mladića je 182,6 cm u svih osam (obalnih) županija, dok je u četiri dalmatinske županije taj prosjek 183,7 cm, a zbog čega su znanstvenici i izvukli zaključak da u Dalmaciji trenutno žive najviši mladići na svijetu."

Kakav je to naš genetski potencijal?

Istraživanje također navodi da naš genetski potencijal još uvijek nije u potpunosti ostvaren, za razliku od drugih visokih naroda, što ostavlja mogućnost da postanemo najviši narod na svijetu. Stoga je i sam naziv istraživanja vrlo znakovit: "Obala divova: antropometrijsko istraživanje srednjoškolaca na jadranskoj obali".

S obzirom na sve navedene podatke, područje Šibensko-kninske županije krije specifičnu, ali i idealnu kombinaciju životnih uvjeta koji pogoduju ovako pozitivnom trendu koji se bazira na jednom od najupečatljivijih karakteristika svakog čovjeka na Zemlji: njegovoj veličini.

Veličina se dostiže rastom, a rastemo iz punog, bujajućeg života, koji je baš ovdje, u dalmatinskom kršu, pronašao formulu za manifestiranje svog maksimuma.

Ovdje život buja.

image

promo

Miranda Trklja/

Održivost na terenu - Zaštitnici svoga kraja

Nakon što su otrgnuli ovu priču iz nepravednog zaborava i dali joj dojmljivo ime koje sugerira rast - Voda Malih Divova, Krešimir Šakić pred Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije, te Tina Vickov i Natalia Krešić, entuzijastice održivog turizma i lokalnih vrijednosti, organiziraju sljedeći korak.

Povezuju lokalne ugostitelje u mrežu refill stanica - punionica vode. Time su omogućile da ova posebna priča zaživi i na terenu.

Kroz mrežu ugostitelja koji su se ujedinili u ovoj promjeni i time postali službenim Zaštitnicima vode svoga kraja, gostima će se za stolom nuditi pitka voda te nadopunjavati njihove višekratne boce svima koji to zatraže.

Lider primjene održivosti na terenu

Ova je inicijativa također primjer kako se može na konkretan i zanimljiv način približiti problematika naših zajedničkih aktualnih ekoloških problema koji zahtijevaju konkretne poteze podizanja svijesti i očuvanja resursa za nadolazeće generacije Malih Divova.

Projekt Turističke zajednice ostvaruje potencijal da Šibensko-kninska županija od samozatajne destinacije koja sustavno radi na podizanju kvalitete i raznolikosti svoje turističke ponude i postaje lider u primjeni načela održivog turizma.

Životu možemo nazdraviti i vodom!

Od danas neka to bude Voda Malih Divova!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 08:30