Obrazovati se za obrtnička zanimanja omogućava stjecanje vrijednog iskustva i usavršavanje kojim mladi čovjek postaje majstor svoje struke. U današnje vrijeme biti dobar majstor znači osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji, a dodatnim zapošljavanjem radnika osigurati njihovu egzistenciju i egzistenciju njihovih obitelji. Poduzetnički duh, dobra volja i odabir obrtničkog zanimanja, prvi su koraci na putu prema prestižnom, profitabilnom i uglednom zvanju i dobrom položaju u društvu.
Hrvatsko gospodarstvo već dugi niz godina upozorava da znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju potrebama koje traži suvremeno tržište rada koje posljedično već godinama bilježi nedovoljno kvalificiranog kadra za pojedina obrtnička zanimanja, dok je istovremeno odaziv učenika na upis u programe deficitarnih obrtničkih zanimanja nedovoljan.
Prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zanimanja u građevinskom sektoru (zidari, fasaderi, krovopokrivači, tesari, limari i slično), sektoru strojarstva (strojobravari i bravari, instalateri grijanja i klimatizacije), sektoru elektrotehnike te drvnom sektoru (stolari) su među onim zanimanjima kojih najviše nedostaje na tržištu rada i to je sada već višegodišnji gorući problem. Postoje i dodatni sektori koji također pokazuju vrlo malu zainteresiranost učenika, što sve za posljedicu ima nedostatak radne snage.
Objašnjenja za nepovoljne statistike i nezainteresiranost učenika možemo tražiti u obrazovnom sustavu, ali svakako i u našem hrvatskom mentalitetu koji obrtnička zanimanja smatra neprivlačnima. Velik broj mladih ljudi i njihovih roditelja doživljava gimnazijsko obrazovanje vrjednijim od strukovnog obrazovanja smatrajući kako će im gimnazijsko obrazovanje omogućiti upis na fakultet, a završetak fakulteta osigurati materijalno sigurniju i komforniju budućnost. Međutim, takva percepcija ne mora nužno biti, a vrlo često i nije istinita u realnom životu.
U zadnjih nekoliko godina ipak se događaju brojne promjene na području strukovnog obrazovanja što ima trenutni pozitivan pomak, a u budućnosti bi trebao biti i veći. Napokon se shvatilo da je kvalitetno strukovno obrazovanje blisko povezano s razvojem gospodarstva. Doneseni su važni strateški dokumenti, krenulo se u realizaciju centara kompetentnosti, a i najnovije izmjene Zakona o obrtu u području obrazovanja su već u primjeni gotovo četiri godine. Razvijene europske zemlje s jakim gospodarstvom shvaćaju i naglašavaju važnost strukovne naobrazbe. Brojni europski dokumenti koji daju smjernice razvoja strukovnog obrazovanja u zemljama članicama EU, naglašavaju da su u društvu znanja strukovne vještine i kompetencije jednako važne kao i akademske te donose nove pakete srednjoročnih mjera kako bi se učvrstila vizija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te doprinijelo ključnim izazovima i napretku.
Hrvatska obrtnička komora već dugi niz godina i aktivno priprema te provodi projekte u području strukovnog obrazovanja za obrtništvo koji su financirani EU sredstvima. Projekt Erasmus+ Master 4.0 u funkciji je unaprjeđenja majstorskih ispita putem kojeg se izrađuju nova ispitna pitanja za majstorske ispite te online platforma za pripremu i provedbu majstorskih ispita. Projekt 'Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada', financira se iz Europskog socijalnog fonda, a u kojem Hrvatska obrtnička komora sudjeluje kao partner. U sklopu navedenog projekta izrađuje 50 standarda zanimanja, u čiju je izradu dosad bilo uključeno preko 400 obrtnika i poduzetnika, čiji je doprinos ključan kako bi se osiguralo da obrazovanje odgovara potrebama tržišta rada.
Za obrtništvo nije prihvatljiv model masovnog uvoza radne snage, kao što nije ni za cijelo hrvatsko gospodarstvo, zato je Hrvatskoj obrtničkoj komori cilj osnivanje Majstorske škole koja bi omogućila svima koji majstorske vještine i znanja žele stjecati u okviru programa majstorske škole i učiti od vrhunskih majstora da pristupe majstorskom ispitu. To je posebno značajno za one osobe koje se nisu uspjele zaposliti i stjecati potrebno radno iskustvo kroz rad, s obzirom da program majstorske škole nadomješta dvije godine radnog iskustva potrebne za pristupanje majstorskom ispitu.
'Svrha majstorske škole u Hrvatskoj je omogućiti bržu aktivaciju mladih na tržištu rada, s obzirom da osoba nakon položenog majstorskog ispita može otvoriti vlastiti obrt ili se lakše zaposliti. Tako bi se unaprijedilo i moderniziralo obrazovanje za obrtnička zanimanja u Republici Hrvatskoj, koje je ključni pokretač razvoja gospodarstva. Majstorska škola će osigurati mogućnost prekvalifikacije i/ili doškolovanja, a s ciljem stjecanja vještina na majstorskoj razini. Time će se odgovoriti na neusklađenost ponude i potražnje vještina u strukovnom obrazovanju i ojačati otpornost poduzetnika i radnika na krize u gospodarskom okruženju (zbog povećanja kompetencija, usvajanja novih znanja i vještina te držanja 'koraka' sa sve bržim promjenama u gospodarstvu). Majstorska škola će osiguranjem najsuvremenijih programa i opreme također doprinositi digitalnoj tranziciji gospodarstva te razvijati digitalne kompetencije radnika što je danas posebno važno,' govori Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Hrvatska obrtnička komora intenzivno radi na pripremi velikog projekta Majstorske škole u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom, te uz podršku Vlade Republike Hrvatske. Projektom u vrijednosti oko 50.000.000,00 eura planira se izgradnja, opremanje i kapacitiranje prve Majstorske škole ne samo u Hrvatskoj, nego u ovom dijelu Europe. U ovaj iznos su uključeni i izrada i standardizacija programa koji se će se provoditi u Majstorskoj školi. Projekt Majstorske škole planira se financirati iz Fonda za pravednu tranziciju i Europskog socijalnog fonda.
Navedenim projektom osnivanja i izgradnje ove vrijedne institucije kojoj će gravitirati niz stručnjaka, radnika u obrtničkim zanimanjima i obrtnika potaknut će se ravnomjerniji regionalni razvoj i revitalizacija Sisačko-moslavačke županije.
Ono što je najvažnije - omogućit će se najkvalitetnije obrazovanje za buduće majstore iz cijele Republike Hrvatske te će se omogućiti većem broju ljudi da pristupi majstorskom ispitu.
Nužno je raditi na popularizaciji obrtničkih zanimanja i poticati mlade da se odluče za neko obrtničko zanimanje. Razloga za to je više nego dovoljno.
Mnogi obrti imaju obiteljsku tradiciju. Mladi naraštaji, čak i kad stječu višu ili visoku naobrazbu, smatraju sasvim logičnim nastaviti obiteljski obrt.
'Fakultet mi je pružio određeno teorijsko znanje, no o mesarskom zanatu najviše sam naučio radeći s ocem od djetinjstva. Obrtnička škola je samo prvi korak. Interes i praksa naučnika koju provodi u obrtničkoj radionici osnova je za daljnji posao kojem treba pristupiti s puno volje i ljubavi za određeno zanimanje', kaže mladi student prehrambene tehnologije koji je nastavio obiteljski obrt. U radionici svoga oca, naučnik mesar može naučiti klasične tajne zanata, ali i upoznati moderni proces prerade mesa. Svi oni koji s interesom pristupe poslu, jednog dana, kaže on, postat će obrtnici koji se ne moraju bojati konkurencije. Zadovoljstvo u poslu i ugled u životnom i radnom okruženju mogu se stvoriti samo upornim radom, obrazovanjem i ulaganjem u nove tehnologije.
Obrtnička zanimanja dio su naše tradicije. Motika se nekada mogla nabaviti jedino kod kovača, košara samo kod pletača košara, cipele je popravljao samo postolar, a šešire je izrađivao samo klobučar. Iako se danas masovnom proizvodnjom puno toga promijenilo, pitate li ljude vjeruju li više kvaliteti proizvoda iz supermarketa ili trgovačkog lanca i onog iz male radionice majstora svog zanata, reći će vam kako im je prvi izbor upravo majstor.
Iako neka obrtnička zanimanja teže opstaju na tržištu, druga, zbog potrebe za njima, nikad neće nestati – kuće će se uvijek graditi i kvalitetni zidari, krovopokrivači, soboslikari uvijek će biti traženi, kao i automehaničari koji nam popravljaju automobile, vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije i brojni drugi majstori.
Kozmetičari, frizeri, mesari, prodavači, pekari uvijek će imati pune ruke posla, naročito ako pružaju personalizirane usluge svojim klijentima i kupcima.
U povijesti, kao i danas, obrtništvo je uvijek slijedilo putove novih tehnologija te bilo usko povezano s umjetničkim stvaralaštvom. Upravo se od novih naraštaja očekuje očuvanje starih zanata, ali i razvoj u skladu s brzim napretkom tehnike i tehnologije.
Na popularizaciji obrtničkih zanimanja kontinuirano radi Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore, ali i sami obrtnici.
Kako bi dodatno promovirala obrtnička zanimanja i približila ih mladima koji planiraju upis u srednju školu, Hrvatska obrtnička komora pokrenut će TikTok nagradni natječaj #majstorsvojestruke. Svrha izazova je potaknuti učenike u obrtničkim zanimanjima te mlade obrtnike i poduzetnike da predstave svoje zanimanje na što kreativniji i zanimljiviji način kroz kratki video te ga tako približe učenicima završnih razreda osnovne škole. Za video uratke s najvećim brojem pregleda osigurane su i vrijedne nagrade. Više informacija o uvjetima natječaja moći ćete pronaći na www.hok.hr.
Obrazovati se za obrtnička zanimanja omogućava stjecanje vrijednog iskustva i usavršavanje kojim mladi čovjek postaje majstor svoje struke. U današnje vrijeme biti dobar majstor znači osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji, a dodatnim zapošljavanjem radnika osigurati njihovu egzistenciju i egzistenciju njihovih obitelji. Obrtnici su oduvijek u društvu uživali poseban ugled te bili temelj svojih lokalnih zajednica čime su pokazivali visoku razinu društvene odgovornosti i doprinosa društvu u kojem žive.
Majstoru i njegovom znanju nije se nikada proturječilo, jedino mjerilo bila je kvaliteta, za cijenu se nije pitalo, a ne pita se niti danas. Dobar majstor i danas je naveliko tražen, njegove se usluge i proizvode čeka koliko god je to potrebno, a njegovo ime i rad se naširoko preporučuje.
Poduzetnički duh, dobra volja i odabir obrtničkog zanimanja, prvi su koraci na putu prema prestižnom, profitabilnom i uglednom zvanju i dobrom položaju u društvu.