Kao da smo otputovali u budućnost.
Ovim je riječima Ena Jurkić, 25-godišnja studentica FERIT-a iz Belišća, opisala svoj nedavni posjet Kini. Iz prve je ruke, kaže, vidjela kako izgleda zemlja gdje su u svakodnevnom životu implementirane blagodati tehnologije. Od prometa do turizma i industrije, nema područja gdje sustavi poput umjetne inteligencije nisu na neki način ukomponirani u same pore društva. No, glavni fokus njena posjeta bila je digitalna energetika, sve važniji segment u kojem je Kina jedna od vodećih u svijetu.
Saznala je kako se obnovljivi izvori energije (OIE) koriste za proizvodnju u tvornici hrane te na koji se način moderno Huawei rješenje upotrebljava u upravljanju kontejnerskom lukom, odnosno kako djelatnici uz pomoć 5G tehnologije precizno manevriraju kranovima za utovar i istovar kontejnera. I to iz udobnosti klimatizirane kontrolne sobe, a ne u malim kabinama na vrtoglavim visinama.
- Tijekom posjeta Kini imali smo priliku iz prve ruke vidjeti koliko su komunikacijski sustavi bitni u energetici i nužni za razvoj tzv. „smart grida“ kako bi se omogućila što lakša integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Tu spadaju razni sustavi za praćenje, upravljanje i regulaciju proizvodnje energije kod OIE, zatim dijagnostika sustava i otklanjanje kvarova na daljinu – govori Jurkić, studentica Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek.
Posjet globalnom sjedištu Huaweija
Jurkić je bila pripadnica hrvatske delegacije koja je išla u posjet globalnom sjedištu Huaweija u Kini. Putovanje je organizirano s ciljem jačanja suradnje i potpisivanja dvaju memoranduma o partnerstvu u području digitalne poljoprivrede s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) te digitalne energetike s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek (FERIT).
Članovi delegacije bili su dekan FERIT-a prof. dr. sc. Tomislav Matić i prodekan izv. prof. dr. sc. Danijel Topić te dekan FAZOS-a prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, prodekanica za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Ivana Majić kao i najistaknutiji studenti navedenih fakulteta. Osim Jurkić, u Kini je bio i njen fakultetski kolega Mislav Babić (22) iz Kutine koji nam je pobliže opisao posjet kineskoj tvornici hrane.
- Dojmilo me što cjelokupna potrošnja električne energije tvornice dolazi iz solarnih panela. Tvornica je zbog toga energetski samodostatna, a postavljeni komunikacijski sustavi koriste se za prikupljanje podataka o proizvodnji i potrošnji električne energije, identifikaciju problema ili kvarova te optimizaciju proizvodnje – priča Babić.
Posljednje cijelo desetljeće, Kina je apsolutni globalni predvodnik kada su u pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije - samo u 2021. uložila je više od 380 milijardi dolara! Usporedbe radi, Europska unija planira do 2027. kroz program „REPowerEU“ uložiti 210 milijardi eura u OIE.
Kinu prema zelenoj tranziciji svakako gura činjenica da su jedan od najvećih svjetskih zagađivača. U prvom kvartalu 2023. godine, emisija stakleničkih plinova porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, čime je dosegnula brojku od 3 milijarde tona CO2, pokazuje novo izvješće Međunarodnog centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).
Vlak za zeleni val
Žarišta onečišćenja su ogromni industrijski klasteri zbog čega je Kina krenula prema njihovoj dekarbonizaciji. Još 2015. godine, kinesko ministarstvo zaštite okoliša potaknulo je lokalne vlasti i tvrtke da pokrenu pilot-projekte nulte mreže, odnosno korištenja zelene energije.
Koliko se koncept dobro primio pokazuje provincija Qinghai. Spomenuta regija u sjeverozapadnom dijelu zemlje slovi kao odličan teren za iskorištavanje energije vjetra i sunca, a u 2021. je u tom području zabilježena skoro trećina nacionalnog kapaciteta vjetroelektrana te 39 posto ukupnog broja fotonaponskih uređaja.
Qinghai je pritom samo jedan od slučajeva jer je u prvom kvartalu ove godine energija dobivena iz solarnih izvora u cijeloj zemlji skočila na rekordna 34 gigavata u odnosu na 13 gigavata koliko je iznosila lani u istom razdoblju, pokazuju podaci kineske Nacionalne energetske administracije. Povećanje je zabilježeno i u segmentu energije vjetra gdje je u prvom tromjesečju 2023. upisan rast od 32 posto u odnosu na 2022.
Kina pritom nikako nije jedina zemlja koja je skočila na „zeleni val“. U prva dva mjeseca 2023. godine, broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj povećao se, u odnosu na lani, za 1.162 elektrane, iako najiskorišteniji potencijal i dalje imaju hidroelektrane. Naravno, po količini se nikako ne možemo mjeriti s dalekoistočnom industrijskom velesilom, no dekan FERIT-a Tomislav Matić kaže kako Hrvatska ima veliki energetski potencijal.
- S obzirom na veliki potencijal obnovljivih izvora energije, Hrvatska ima priliku da se dodatno razvija i pozicionira kao proizvođač visokog udjela energije iz obnovljivih izvora. Uz velike energetske, Hrvatska ima i značajne ljudske potencijale nužne za razvoj i dodatni iskorak u tom segmentu. Uz nekoliko visoko relevantnih visokoobrazovnih institucija u tom području, koje obrazuju stručnjake i razvijaju nove tehnologije u području obnovljivih izvora energije, izrastao je i gospodarski ekosustav tvrtki koje mogu ponuditi najaktualnija rješenja u tom području. Na temelju navedenog, i u kontekstu uspješnog korištenja dostupnih sredstava iz EU fondova, može se očekivati da će Hrvatska zasigurno zauzeti značajnije mjesto na svjetskoj karti u tom području – ističe Matić.
Memorandum o suradnji
Dekan FERIT-a navodi da informacijsko komunikacijske tehnologije već duže vrijeme dobivaju sve veću važnost u kontekstu potrebe za digitalizacijom energetskih sustava. Stoga će, kaže, i hrvatski gospodarski IT sektor, kao i znanstvena zajednica, imati veliku priliku razviti nove tehnologije i rješenja koja su prijeko potrebna na tržištu. Upravo je to područje gdje vidi mogućnost za suradnju s tvrtkom Huawei, zbog čega su i potpisali memorandum o suradnji u području digitalne energetike.
- Potpisivanje Memoranduma o suradnji u području digitalne energetike nastavak je uspješne suradnje FERIT-a i Huaweija na programima ICT academy i Seeds for the Future. Kroz programe ICT academy i Seeds for the Future našim je nastavnicima i studentima omogućen pristup najnovijim znanjima i tehnologijama koje su trenutno tražene na tržištu rada te su osigurane stipendije za naše studente diplomskog studija elektrotehnike, smjera Komunikacije i informatika – objašnjava Matić.
Koliko je spomenuta suradnja važna studentima potvrdila nam je i Jurkić s početka teksta. Kako kaže, Slavonija, konkretno Osijek, odavno su na IT karti i Huawei je tu prepoznao potencijal za suradnju. Budući da je studentica ICT-a, a Huawei je gigant u tom području, stjecanje dodatnih znanja od njihovih stručnjaka o digitalnoj energetici, umjetnoj inteligenciji, računarstvu u oblaku te 5G tehnologiji uveliko joj je, veli, pomoglo kako u mom osobnom, tako i akademskom rastu.
Važnost suradnje naglasio je, za kraj, i Kevin Zhang, glavni direktor Huawei Hrvatske
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....