U uređenje sportskih objekata treba u 10 godina uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura

Sportska infrastruktura: Konferencija Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske gospodarske komore

Mirjana Čagalj: Hrvatska ima kapacitete, stručnjake, institucije i tradiciju sporta koja daje smisao svakoj investiciji

Posljednjih nekoliko godina Hrvatska je napokon počela ozbiljno govoriti o obnovi sportskih objekata. Ovaj se put ne radi samo o zamjeni reflektora ili novoj travi, već o sustavnim, tehnički zahtjevnim rekonstrukcijama koje moraju zadovoljiti visoke europske i međunarodne standarde.

U Zagrebu je počela potpuna rekonstrukcija stadiona u Kranjčevićevoj, koji će s kapacitetom od više od 11 tisuća mjesta i novim krovom postati prvi stadion u glavnom gradu koji zadovoljava Uefine standarde četvrte kategorije. Novi sustavi grijanja, solarni park snage jednog megavata i hibridni travnjak dokaz su da se vodi računa o energetskoj učinkovitosti i održivosti.

U brojnim gradovima obnavljaju se sportske dvorane, bazeni i pomoćni tereni, a ulaganja se sve češće povezuju s europskim fondovima. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za građevinarstvo i promet, smatra da se sportska infrastruktura u Hrvatskoj mora dovesti na zadovoljavajuću razinu. To se, kaže, može postići ako se odustane od stihije i krene sustavno.

"Hrvatska ima kapacitete, stručnjake, institucije i, možda najvažnije, tradiciju sporta koja daje smisao svakoj investiciji. Međutim, za modernu infrastrukturu potrebno je više od entuzijazma. Potrebni su strategija, plan, provedba i rokovi koji se poštuju", pojašnjava Mirjana Čagalj uoči konferencije pod nazivom "U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i mogućnosti financiranja izgradnje sportskih objekata", koju 10. studenoga u Zagrebu organiziraju Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska gospodarska komora.

Konferencija će okupiti domaće stručnjake, predstavnike institucija, dionike iz područja sporta, graditeljstva, arhitekture i javne uprave, s namjerom razmjene znanja i iskustava o unapređenju normativnog okvira i mogućnostima financiranja u području izgradnje sportske infrastrukture. Naime, u praksi se pokazalo da neusklađenost dionika i faza procesa, od nacionalnog normativnog okvira s međunarodnim standardima do nedostataka u projektiranju i gradnji sportskih objekata, ograničava funkcionalnost i mogućnost održavanja velikih sportskih manifestacija, čime se onemogućuje optimalna komercijalizacija i dugoročna održivost izgrađenih sportskih objekata.

Cilj konferencije je otvoriti raspravu dionika kako bi se takve prepreke izbjegle i postavili temelji za strateški razvoj moderne sportske infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Nakon potpune rekonstrukcije stadion u Kranjčevićevoj biti će prvi u Zagrebu koji zadovoljava Uefine standarde četvrte kategorije

promo

Nacionalni interes

Kad je riječ o načinu financiranja sportskih objekata, Mirjana Čagalj naglašava da cijena ostvarenja sportskog sna nije mala. Dodaje da procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata, počevši od nogometnih stadiona do školskih dvorana, Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina.

"Takvi su projekti izvedivi, ali samo ako se jasno zna tko plaća i kako. Financiranje modernih sportskih objekata u Hrvatskoj danas se oslanja na tri glavna stupa: državu, lokalne zajednice i europske fondove, uz mogućnost uključivanja privatnog kapitala kroz modele javno-privatnog partnerstva", pojašnjava Mirjana Čagalj.

Vlada RH u posljednje je dvije godine napravila značajne pomake po ovom pitanju. Ključni je korak bio proglašenje stadiona Maksimir i Poljud sportskim objektima od nacionalnog interesa, čime se otvorila mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna, kao i olakšanog pristupa europskim izvorima. Na temelju odluke o sklapanju Sporazuma o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog Gradskog stadiona Maksimir, država i Grad Zagreb, kao ravnopravni partneri, sva ulaganja za realizaciju projekta snosit će u jednakim dijelovima.

Novi maksimirski stadion imat će kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će najviše kategorije Uefe. Procijenjena vrijednost izgradnje stadiona iznosi 175 milijuna eura, što znači da je okvirna cijena po sjedalu oko pet tisuća eura.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za građevinarstvo i promet

promo

Novi stadion

"Ta je cijena prilično razumna s obzirom na to da uključuje visok standard - riječ je o Uefinim i Fifinim standardima - te dodatne sadržaje, a pritom je iznad prosjeka za slične stadione srednje veličine u Europi. Za hrvatske i regionalne prilike ulaganje je značajno i možemo reći da daje snažan impuls razvoju sportske infrastrukture i urbanog prostora. Zemljište ostaje u vlasništvu Grada, koji će dati pravo građenja bez naknade, dok će vlasništvo nad stadionom biti podijeljeno u omjeru pola-pola između Grada i države. Riječ je o uklanjanju postojećeg i izgradnji novog Gradskog stadiona Maksimir s pratećim sadržajima, koji će ispunjavati uvjete i standarde za održavanje nacionalnih i međunarodnih natjecanja reprezentativne i najviše klupske razine, kao i za održavanje velikih koncerata i manifestacija. Prije godinu dana Vlada je potpisala sporazum kojim su napokon riješeni više od 30 godina stari imovinsko-pravni odnosi. Predviđeni plan izgradnje uključuje kapacitet od 34 do 35 tisuća gledatelja, potpuno obnovljene tribine, nove komunikacijske putove, parkirališta i prateće sadržaje. Procijenjena vrijednost izgradnje stadiona iznosi 175 milijuna eura", pojašnjava Mirjana Čagalj i dodaje da ta brojka ne uključuje samo tribine i travnjak, nego i cijeli niz dodatnih elemenata: prateće objekte, parkirališta, komunikacijske puteve, medijske zone, sustave sigurnosti, akustike i energetske učinkovitosti. Kad se tome doda održavanje i planirana multifunkcionalnost prostora, jasno je da ulaganje nije jednokratno, nego dugoročno i višeslojno.

"Održivost novog Maksimira temelji se na tri stupa: okolišnom, društvenom i financijskom. Plan predviđa energetsku učinkovitost - zgrada s visokom izolacijom, pametnim sustavima upravljanja, potencijalnom proizvodnjom energije na krovu, odgovorno gospodarenje vodom -sakupljanje kišnice i uštede u sanitarijama te kružno korištenje materijala kroz recikliranje i ponovnu upotrebu pri rušenju starog stadiona. Lokacija uz javni prijevoz, pješačke i biciklističke prilaze smanjuje prometne emisije, dok mješoviti sadržaji omogućuju višefunkcionalnu upotrebu tijekom cijele godine i bolju popunjenost", ističe Čagalj i dodaje da se time stabilizira prihodovna strana i rasterećuje gradski proračun, a otvoreni perimetar, trgovi i zelene površine vraćaju prostor zajednici.

"Cilj je uskladiti projekt s međunarodnim standardima kako bi se dugoročno smanjili ugljični otisak i troškovi održavanja. Upravo europski fondovi, osobito oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj, otvaraju značajne mogućnosti. Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti znatan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama", ističe Mirjana Čagalj.

Novi maksimirski stadion imat će kapacitet 35 tisuća mjesta i zadovoljavat će najviše kategorije Uefe

promo

Važna sanacija

Odluka o obnovi Poljuda, naglašava Mirjana Čagalj, ispravan je i emotivan potez prema baštini, gradu i ljudima. Dodaje da Poljud nije samo stadion, već je simbol Splita, prepoznatljiv u svijetu po svojoj arhitekturi i posebnoj atmosferi koju nosi. Poljud je bio čudo svog vremena - arhitektonski dragulj, simbol Mediteranskih igara i ponos grada koji je znao sanjati veliko. Djelo arhitekta Borisa Magaša, betonska školjka između mora i Marjana ušla je u svjetske udžbenike arhitekture. Strani su stručnjaci pisali o Poljudu kao o remek-djelu organskog modernizma, stadionu koji "diše s morem" i komunicira s pejzažom. Rušiti takvo djelo značilo bi izgubiti dio identiteta, ne samo sportskog nego i kulturnog. Ipak, grad koji se ponosi sportom i kulturom ne može si više dopustiti da mu jedno od najvećih djela moderne arhitekture propada pred očima. Sanacija Poljuda zato ne smije biti samo tehnički projekt, nego kulturna obnova - dokaz da Split zna čuvati ono što ga definira", pojašnjava Mirjana Čagalj i napominje da Poljud zaslužuje da mu se udahne novi život, ali na način koji čuva sve ono što ga čini posebnim - emociju, ponos i prepoznatljivost.

U ovom trenutku spominju se različite procjene i scenariji, a konačan trošak i smjer projekta uvelike će ovisiti o opsegu planiranih radova i odabranom modelu realizacije. "Najavljena sveobuhvatna studija izvedivosti trebala bi dati konkretne odgovore na ključna pitanja - od tehničke i financijske isplativosti do očuvanja kulturne vrijednosti i identiteta prostora. Prema dostupnim tržišnim podacima, cijena jednog stolca na stadionu iznosi između 4000 i 5000 eura, što znači da bi stadion s 30.000 mjesta koštao otprilike 150 milijuna eura, bez dodatnih sadržaja. Poštujući vrijednost arhitektonske baštine, u ovom procesu najvažnije je zadržati profesionalan, stručan i uravnotežen pristup, bez brzopletih odluka koje bi mogle imati dugoročne posljedice. Poljud nije samo sportski objekt - on je zaštićeno kulturno dobro i jedno od najprepoznatljivijih djela hrvatskog modernizma, arhitektonsko ostvarenje koje je desetljećima oblikovalo vizualni identitet Splita", naglašava Čagalj i napominje da prema općim građevinskim standardima i iskustvu u projektiranju velikih sportskih objekata u Europi, projektirani vijek trajanja glavne konstrukcije stadiona mora biti preko 50 godina, dok se pojedini funkcionalni sustavi - poput krovišta, tribina, elektroinstalacija i sigurnosne infrastrukture - obnavljaju u kraćim ciklusima, svakih 15 do 25 godina.

Konferencija "U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i mogućnosti financiranja izgradnje sportskih objekata", održava se 10. studenoga

promo

Urbana zona

Uloga Grada Splita u rekonstrukciji Poljuda, kako nam kaže Čagalj, trebala bi biti strateška, partnerska i koordinirajuća. "Grad Split mora preuzeti aktivnu ulogu nositelja projekta. Odluke je potrebno donositi na temelju stručnih studija i transparentnih postupaka, a ne pod pritiskom dnevne politike ili sportskih emocija. Poljud nije samo nogometni teren - to je prostor identiteta Splita. Način na koji Split obnovi Poljud bit će ogledalo njegova odnosa prema vlastitoj baštini i viziji budućnosti", naglašava Mirjana Čagalj. Što se tiče nekadašnjeg stadiona koji je na rubu pješačke zone, popularnog Starog placa, Čagalj smatra da bi na tom bi mjestu mogao nastati novi javni prostor - zelena oaza posvećena sjećanju i budućnosti. "Park s klupama, stablima, djecom i sjećanjima. Mjesto gdje bi stajao spomenik prvom Hajdukovom terenu, jednostavan i iskren, bez luksuza i komercijalnih natpisa. Bez šoping-centara. Bez skupih kvadrata. Samo prostor za ljude, za život, za dah. To bi bio pravi hommage povijesti", smatra naša sugovornica.

Što se tiče klubova koji koriste taj stadion, a to su prije svega Ragbi klub Nada i Baseball klub Nada, Čagalj smatra da je važno pronaći rješenje koje će poštovati njihovu tradiciju i kontinuitet.

"Brodarica ima potencijal postati urbana zona koja spaja stanovanje i sport, s atletskim stazama, ragbi terenima, školskim dvoranama i parkovima. Umjesto još jednog stadiona, Brodarica može biti mjesto koje odgaja buduće generacije sportaša, rekreativaca i građana koji će živjeti zdravije i povezanije. To je način da Split zadrži sportski duh, ali ga proširi izvan nogometa", smatra Mirjana Čagalj.