Hrvatska je dugi niz godina čekala na ulazak u EU, ali ne dugo koliko i susjedne nam zemlje, države Zapadnog Balkana. Od pregovora o pristupanju, slovenske blokade, screeninga, zatvaranja svih 35 poglavlja, Ugovora o pristupanju, referenduma te konačnog ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. i šestog proširenja Unije prošlo je 10 godina, a i dalje smo najmlađa članica europske obitelji.
Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija imaju službeni status država kandidatkinja, s Crnom Gorom i Srbijom u tijeku su pristupni pregovori i poglavlja, s Albanijom i Sjevernom Makedonijom pregovori su otvoreni u srpnju 2022., a Bosna i Hercegovina te Kosovo potencijalne su države kandidatkinje. No, kao da su s nama stali ambiciozni planovi Unije o proširenju.
Istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS), potpredsjednik Izaslanstva za pridruživanje i stabilizaciju EU-a i Crne Gore, od početka svog mandata 2019. godine istinski se zalaže za proces proširenja Unije, a smatra da je upravo Crna Gora zemlja koja je ostvarila najveći napredak u pregovorima. No, Flego ističe, „po pitanju proširenja kao da zajedno tapkamo u mjestu“.
- Zemlje Zapadnog Balkana geografski i kulturno pripadaju EU! Proširenje je u interesu obje strane, kako bismo osigurali mir i stabilnost, ali i gospodarski napredak na europskom tlu. Ne uspije li EU s politikom proširenja, ne dobijemo li uskoro novu 28. članicu, bit će to zajednički veliki neuspjeh. Deset godina od ulaska Hrvatske u EU, ta EU i dalje izgleda kao krafna s velikom rupom u sredini. Dogodine nas čekaju novi europski izbori, što znači i novi europski petogodišnji plan i novi ciljevi, a ja ću se svakako zalagati da politika proširenja bude među najvažnijim prioritetima Unije, ne samo na papiru, već i u praksi, ističe Flego.
- Obje se strane moraju ubrzati - EU i zemlje kandidatkinje - jer proces proširenja na Zapadni Balkan predugo traje. Politička situacija je u tim zemljama daleko od idealne, stoga mogu reći da već duže vrijeme Europa čeka Zapadni Balkan da se trgne. Kao njihov najveći financijski donator i trgovinski partner, EU očekuje da se njene buduće članice jasno i nedvosmisleno odrede i odrade sve potrebne radnje i procese na zahtjevnom putu k ulasku u EU. Bez fige u džepu, bez kalkulacija, odlučno i hrabro, te da riješe svoje bilateralne probleme. Stoga je presudno da vlade prije svega Crne Gore, a onda i Srbije, kao zemalja Zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle u pregovorima, na sam vrh svojih strateških interesa stave upravo približavanje i konačan ulazak u EU. Kozmetičke promjene nisu temeljite reforme i toga svi moraju biti svjesni, naglašava Flego.
Ono što više ne mogu ignorirati zemlje Zapadnog Balkana, to su dvije okosnice modernog europskog društva - sloboda medija i vladavina prava. Srbija je na raskrižju budućnosti - na jednog strani ima deklarativnog proeuropskog predsjednika i vladu, međutim u stvarnosti je to bliže autokraciji nego demokraciji. Pitanje vladavine prava će odlučiti budućnost novih članica.
- Primjera radi, imate jednu Ukrajinu, čiji je predsjednik Zelenski na sjednici Europskog parlamenta početkom godine najavio paket novih mjera strukturnih reformi koji jamči vladavinu prava i slobodu medija - a sve kako bi Ukrajinu „brzinom svjetlosti“ približio Uniji. Kako će to izgledati u praksi tek treba vidjeti, ali činjenica je da je Zelenski djelovao po pravilu „obećano - odrađeno“. Tri mjeseca nakon, na stolu imamo novi prijedlog mjera. Za zemlju koja je okovana ratom, ovakav potez predsjednika možemo samo pohvaliti, pojašnjava Flego te nastavlja s Crnog Gorom i Srbijom:
- Za Srbiju je ključno da se odluči kojim putem želi ići. Je li to proeuropski, proruski ili prokineski put - zadnji je čas da odluči. Srbiju, za razliku od Crne Gore, koju trese institucionalna kriza, pogađa emocionalna kriza društva. Zato je potrebno izaći pred ljude, poslušati što narod želi i onda o tome pregovarati. Za „novu Srbiju“ Unija je spremna, međutim za Srbiju koja stoji na pola puta i malo bi u Moskvu, malo u Brisel, odnosno kako puše košava, bojim se neće još dugo biti mjesta u europskim redovima.
Što se tiče Crne Gore, zemlje koja je najdalje otišla u pregovorima s Unijom i koja je po pitanju vanjske politike jedina među zemljama Zapadnog Balkana vrlo jasno definirala svoje vanjsko političke ciljeve i uskladila ih s Unijom, Flego smatra da i ona nažalost stagnira zbog problema na državnom planu i stalnim pokušajima formiranja stabilne vlade.
- Međutim, Crna Gora je najmanje opterećena prošlošću na Zapadnom Balkanu i želio bih vjerovati da će nakon izbora novog predsjednika Crnom Gorom zapuhati novi vjetrovi. Crnu Goru čekaju zahtjevni zakonodavni procesi, od reforme pravosudnog sustava do istinske borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala u skladu s europskim standardima.
Ne smijemo zaboraviti ni Sjevernu Makedoniju, koja je predala zahtjev za članstvo, još davne 2004. Poznati spor oko imena riješen je 2019., a Vijeće je početkom 2020. odlučilo dati zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora bez postavljanja dodatnih uvjeta. Pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koji se vode zajedno nakon zajedničke pozitivne preporuke Komisije, službeno su započeli u srpnju 2022. nakon dugih kašnjenja, uglavnom zbog problema između Sjeverne Makedonije i Bugarske povezanih s identitetom, jezikom i poviješću.
- Makedonija je nakon dugih 17 godina konačno prošle godine dobila kandidacijski status, a Europski bi parlament uskoro trebao glasovati o njezinom napretku na europskom putu. Moguća godina ulaska Sjeverne Makedonije u EU spominje se 2030. Međutim, ova je zemlja već godinama talac Bugarske, koja ponovno prijeti blokadom pregovora, što je apsolutno nedopustivo! Sjeverna Makedonija i njezin narod su, da ostvare svoje europske ciljeve, prihvatili promjenu imena vlastite zemlje. Hrvatska je prošla trnovit put blokade i smatram da ovo što Bugarska radi nije nikako dobro, već je i opasno. Zahtjevi koje Bugarska postavlja Sjevernoj Makedoniji idu u veliku krajnost, koja ne samo da može zakočiti proces pristupanja, nego i dovesti do toga da građanima Sjeverne Makedonije nakon toliko godina čekanja jednostavno splasne entuzijazam i potpora ulasku u EU. Nemojmo dozvoliti da se to dogodi, upozorava Flego.
Za kraj, istarski europarlamentarac iz redova IDS-a ističe da „istinski vjeruje da Crna Gora i Srbija mogu u novom sazivu EU institucija postati dio europske obitelji te nakon desetljeća stagnacije otvoriti put i ostalima“.
- Godinu dana do novih europskih izbora EU institucije već aktivno rade na političkim prioritetima za idući saziv, a u samom vrhu prioriteta svakako mora biti proširenje. Jer nema jake Unije bez proširenja na Zapadni Balkan, ali ni stabilnog i prosperitetnog Zapadnog Balkana bez njegovog cjelovitog uključivanja u Europsku uniju, zaključuje Flego.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....