Zaštita voda strateški je interes i moramo neprestano voditi računa o njenom očuvanju. Zato su vode u Republici Hrvatskoj zaštićene i Ustavom
Vodnokomunalni projekti u ovom su trenutku jedna od najvećih infrastrukturnih investicija u Hrvatskoj. Njihova realizacija doprinijet će ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske, podizanju kvalitete života građana i očuvanju okoliša.
Zahvaljujući sredstvima koja su Republici Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provodi projekte izgradnje i rekonstrukcije sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, navodnjavanja te zaštite od poplava.
Upravo na današnji dan, 22. ožujka, obilježava se Svjetski dan voda s ciljem podizanja svijesti u javnosti o važnosti zaštite voda. Vodni resursi danas su više nego ikada pod pritiskom ljudskih aktivnosti, a zbog sve prisutnijih klimatskih promjena potrebno ih je posebno štititi od onečišćenja i prekomjernog crpljenja koje negativno utječe na njihovu obnovljivost.
Često uzimamo "zdravo za gotovo" činjenicu da imamo vodu, međutim, krhkost tog našeg uvjerenja pokazala se i nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju. Brojni su stanovnici, uz tlo bez podrhtavanja i siguran krov nad glavom, poželjeli još samo – čistu vodu.
Zaštita voda strateški je interes i moramo neprestano voditi računa o njenom očuvanju. Zato su vode u Republici Hrvatskoj zaštićene i Ustavom, a njihovo korištenje moguće je samo na način propisan zakonom te je isključen bilo kakav oblik privatizacije vodnog resursa.
U razdoblju od 2017. do 2020. godine Republika Hrvatska je u razvoj vodnoga gospodarstva uložila 9,3 milijardi kuna, a u 2021. godini planira se uložiti još 3,17 milijardi.
U ovom trenutku odobreno je 60 vodnokomunalnih EU projekata, čijim će dovršetkom više od pola milijuna stanovnika dobiti pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe, dok će gotovo 2,5 milijuna stanovnika imati poboljšani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost tih projekata je 25,4 milijarde kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 14,1 milijardu kuna. Riječ je velikom zamašnjaku za gospodarstvo, posebno za građevinsku industriju za razdoblje do kraja 2023. godine, koji će omogućiti povećanje zaposlenosti i ubrzati gospodarski rast.
Uz sufinanciranje vodnokomunalnih projekata, na raspolaganju su i sredstva u iznosu od 1,4 milijarde kuna za jačanje sustava upravljanja katastrofama. Tim sredstvima se financiraju i projekti zaštite od poplava.
Ulaganja u projekte vodnoga gospodarstva nastavit će se kroz novi programski okvir za razdoblje 2021. – 2027. za koji se u ovom trenutku intenzivno pripremaju potrebni dokumenti koji će omogućiti daljnje korištenje bespovratnih EU sredstava. Vodno gospodarstvo bit će zastupljeno kroz specifične ciljeve kojima će se promicati održivo upravljanje vodama te prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika i otpornost na katastrofe. Dodatno se radi i na pripremi projekata za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru kojega je državama članicama EU omogućeno korištenje bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.
Ono što valja zapamtiti je da svakim danom, svakim svojim postupkom, preuzimamo odgovornost hoćemo li imati rijeke s izobiljem života ili će one biti pune krupnog otpada i finih čestica mikroplastike i farmaceutika. Ciljevi održivog razvoja Agenda 2030, kao i Europski zeleni plan sa svojim smjernicama za održivost, samo su poticaj da se vratimo jednostavnim, pravim vrijednostima, kako ne bismo sebe doveli do točke s koje nema povratka.
Cijenite vodu – ovogodišnja je tema obilježavanja Svjetskog dana voda, a ujedno i prilika da svi zajedno razmislimo o tome što nam voda znači. Pokažimo svakodnevno, naizgled sitnim djelima, da je vrijednost vode neprocjenjiva.
Kontinentalna Hrvatska
Na području kontinentalne Hrvatske ukupno se provodi 21 vodnokomunalni projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost ovih projekata je 8,2 milijardi kuna, od čega će 4,5 milijardi kuna biti financirano sredstvima Europske unije.
Projekti se provode na sljedećim područjima: Petrinja, Rugvica – Dugo Selo, Donja Dubrava, Mursko Središće, Varaždin, Varaždinske Toplice, Jastrebarsko, Velika Gorica, Zlatar – Zabok, Novska, Vrbovec, Bjelovar, Kutina, Zaprešić, Koprivnica, Đurđevac, Križevci, Karlovac – Duga Resa, Ivanić Grad i Ivanec te regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb istok. Dovršetkom ovih projekata oko 155.000 stanovnika imat će pristup poboljšanoj opskrbi vode, a oko 590.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Istarska i Primorsko-goranska županija
Na području Istarske i Primorsko–goranske županije provodi se 8 vodnokomunalnih projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 5,3 milijardi kuna, od čega je iznos EU sufinanciranja 3 milijarde kuna.
Projekti se provode na područjima: Krk, Cres - Lošinj, Novi Vinodolski – Crikvenica – Selce, Rijeka, Rovinj, Poreč, Umag – Savudrija – Novigrad, Novalja (Ličko – senjska županija).
Dovršetkom ovih projekata oko 57.000 stanovnika imat će pristup poboljšanoj opskrbi vode, a oko 704.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Zadarska, Šibenska-kninska,
Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija
Na području Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije ukupno se provodi 14 projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost projekata iznosi 7,9 milijardi kuna, od čega će 4,4 milijardi kuna biti financirano sredstvima Europske unije.
Vukovarsko-srijemska,
Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija
Na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije provodi se 17 projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 3,9 milijardi kuna, od čega će 2,2 milijardi kuna biti financirano sredstvima Europske unije.
Projekti se provode na sljedećim područjima: Vukovar, Županja, Vinkovci – Otok - Ivankovo - Cerna, Osijek, Đakovo, Valpovo – Belišće, Beli Manastir, Semeljci, Našice, Nova Gradiška, Lipik – Pakrac, Pleternica, Požega, Virovitica, Slatina i Pitomača. Dovršetkom ovih projekata oko 206.000 stanovnika imat će pristup poboljšanoj opskrbi vode dok će oko 520.000 stanovnika imati poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Objava članka sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Kohezijskog fonda. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
