On radi 52 godine, a priznato mu je 42 godine radnog staža. Sada je u mirovini, ali i dalje radi. Legendarni televizijski novinar i urednik Goran Milić obišao je Hrvatsku od Dubrovnika do Zagreba, a ovaj put s građanima i stručnjacima razgovara o – mirovini i mirovinskom sustavu. U edukativnom serijalu donosi odgovore na pitanja kako aktivno voditi brigu o štednji za mirovinu, kako kontrolirati stanje na računu i rad svog obveznog mirovinskog fonda i što sve treba poduzeti ako sada odlazite u mirovinu, kako štedjeti u vremenima neizvjesnosti i kako inflacija utječe na našu mirovinsku štednju, kako osigurati sigurniju financijsku budućnost i koja je uloga trećeg mirovinskog stupa? ‘Financijska pismenost jako je važna za Hrvatsku jer je bila zanemarivana proteklih desetljeća. Želimo informirati ljude na jednostavan način o njihovim pravima i prilikama da bi osigurali dostojan standard u mirovini‘, kaže Goran Milić najavljujući edukativni YouTube serijal.
‘Idemo u mirovinu s Goranom Milićem‘ dio je sveobuhvatnog projekta financijskog opismenjavanja Think Fin: Financije za svakoga kojeg od 2018. provodi Udruga mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava UMFO.
U rujnu ove godine mirovinu je u Hrvatskoj dobilo točno 1.229,564 umirovljenika. Svake godine, prema podacima iz posljednjih nekoliko godina, približno 50 tisuća radnika odlazi u mirovinu. U nove umirovljenike uračunati su i oni koji su ostvarili pravo na mirovinu, ali i oni koji su je naslijedili od preminulog bračnog druga.
Muškarci u starosnu mirovinu mogu sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Žene trenutno u starosnu mirovinu mogu sa 62 godine i devet mjeseci te najmanje 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju do 2029. postupno se izjednačava pravo na odlazak u mirovinu žena i muškaraca na 65 godina života. Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva i Željko Bedenic, predsjednik Uprave Raiffeisen Mirovinskog osiguravajućeg društva objasnili su Goranu Miliću u edukativnom serijalu koje korake poduzeti ako smo stekli pravo za odlazak u mirovinu i što sve novi umirovljenici trebaju znati.
KRENIMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM
Zaposleni cijeli svoj radni vijek uplaćuju obvezne mirovinske doprinose od ukupno 20 posto u prvi i drugi mirovinski stup. Mirovinska štednja, onih 5 posto bruto plaće koje svaki mjesec uplaćujete u obvezni mirovinski fond ili drugi stup, samo je vaša, osobna i nasljedna imovina. Individualna kapitalizirana štednja koristi se isključivo za isplatu osobne mirovine iz drugog stupa, ali postoji i mogućnost jednokratne isplate 15 posto štednje u trenutku odlaska u mirovinu. Evo kako.
Glavni je uvjet da biste dobili takvu isplatu da izaberete isplatu svoje mirovine iz prvog i drugog stupa. Naime, u trenutku odlaska u mirovinu, ovisno o tome što je za vas povoljnije, možete odabrati isplatu mirovine i samo iz prvog stupa. U tom slučaju cijela vaša mirovinska štednja iz drugog stupa uplaćuje se u državni proračun i dobivate isplatu svoje mirovine samo iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti. Drugi model je isplata mirovine iz prvog i drugog stupa. Mirovinu iz prvog stupa uvijek isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Za isplatu mirovine iz drugog stupa sami morate odabrati mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) u koje se prenosi cijela vaša mirovinska štednja iz obveznog mirovinskog fonda. Birate model isplate svoje mirovine i s odabranim MOD-om sklapate ugovor.
Da biste mogli ostvariti pravo na jednokratnu isplatu 15 posto svoje mirovinske štednje, izračunata mirovina iz prvog stupa mora biti 15 posto veća od zakonom zajamčene najniže mirovine. Najnižu mirovinu dvaput godišnje određuje HZMO. Ako ste odabrali jednokratnu isplatu 15 posto svoje mirovinske štednje, važno je znati da će se za taj iznos umanjiti isplata vaše mirovine iz drugog stupa.
Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15 posto koje dobivate svake godine. Ako ste štedjeli u 3. stupu, svoju dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti sa 55 godina, bez obzira na to radite li još uvijek ili ste u mirovini. Birate isplatu mirovine iz trećeg stupa putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva, a jednokratno možete dobiti isplatu dijela mirovine do 30 posto iznosa na osobnom računu.
Uz štednju u 2. i 3. mirovinskom stupu ili neke druge oblike štednje, postoji još jedan način na koji možete povećati svoj budžet u mirovini. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) s kraja kolovoza, mogućnost rada do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine koristilo je 23.640 umirovljenika. - To je način koji i ja koristim, kaže Goran Milić i dodaje: - Kombinirajte mirovinu s radom u mirovini. Osim za vaše stanje financije, dobro je i za psihičko i fizičko stanje.
POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: VODIČ ZA NOVE UMIROVLJENIKE
POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: SVE O MIROVINAMA
POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: TRŽIŠTA KAPITALA, INFLACIJA, EURO I MIROVINE
POGLEDAJ VIDEO IDEMO U MIROVINU S GORANOM MILIĆEM: ŠTEDNJA ZA MIROVINU
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.