Nijedna ozbiljna promjena na tržištu rada i u industriji ne može se dogoditi bez porezne politike koja je prati. Nakon industrijske transformacije, kraćeg radnog vremena i borbe protiv prekarnog rada, SDP poreznu politiku postavlja kao završni, ali ključni element istog razvojnog modela. Polazišna točka je jednostavna, porezni sustav mora raditi za većinu građana, a ne za pasivne rente i akumulaciju bogatstva bez društvene koristi.
Hrvatski porezni sustav danas je među najmanje progresivnima u Europi. Iako se često percipira kao neutralan, u praksi je regresivan: kućanstva s nižim dohocima izdvajaju veći dio svojih primanja za poreze nego ona s višima. Razlog je snažno oslanjanje na poreze na potrošnju, prije svega PDV, uz blago oporezivanje kapitala, imovine i renti.
Zašto sadašnji sustav koči razvoj
Takva struktura poreza ima konkretne posljedice. Ona povećava troškove života u razdobljima inflacije, potiče ulaganje u nekretnine umjesto u proizvodnju i produbljuje regionalne razlike. Istodobno, rad ostaje relativno visoko oporezovan, dok pasivni prihodi iz imovine i kapitala imaju povlašteni tretman.
SDP upozorava da se time stvara rentijerski model gospodarstva: kapital se veže uz zemljište, nekretnine i koncesije, a ne uz inovacije, znanje i produktivna radna mjesta. Porezna politika, umjesto da potiče razvoj, postaje kočnica industrijskoj nadogradnji i rastu plaća.
Zaokret: s oporezivanja rada na oporezivanje rente
SDP-ov prijedlog porezne politike temelji se na jasnom zaokretu: smanjiti teret na rad i potrošnju, a povećati oporezivanje renti, bogatstva i velikih nasljedstava. Cilj nije kažnjavanje uspjeha, nego korekcija neravnoteže u sustavu koji trenutno nagrađuje pasivnu akumulaciju.
U središtu tog pristupa je uvođenje poreza na nekretnine, ali uz jasna pravila - visoki neoporezivi prag, socijalna diferencijacija, fazna primjena i zaštita onih koji žive u nekretnini. Porez je prvenstveno lokalni, čime se jača odgovornost lokalnih vlasti i veza između poreza i javnih usluga.
Istodobno se predlaže progresivan porez na velika nasljedstva, koji pogađa isključivo najbogatije, dok je većina građana u potpunosti izuzeta.
Porezi kao alat regionalnog razvoja
Za razliku od dosadašnjih politika koje su se fokusirale na teritorije, SDP poreznu politiku povezuje izravno s radom. Regionalni porezni kredit omogućuje radnicima u slabije razvijenim krajevima veći neto dohodak, bez dodatnog opterećenja poslodavaca. Minimalni dio kredita pripada svima, dok dodatni dio nagrađuje rast plaća i produktivnost.
Time porezni sustav postaje aktivni instrument zadržavanja ljudi, smanjenja regionalnih razlika i poticanja industrijske aktivnosti izvan velikih urbanih središta.
Porezna politika u službi razvoja, a ne improvizacije
SDP-ova porezna politika nije izolirana reforma, nego dio koherentnog razvojnog modela. Prihodi od oporezivanja rente usmjeravaju se u industrijsku nadogradnju, razvoj vještina i povećanje produktivnosti kroz poseban Fond za produktivnost i industrijsku inovaciju.
Zajednička nit svih prijedloga je jasna: manje tereta na radnike i plaće, više odgovornosti za one koji ostvaruju najveće pasivne dobitke. Porezna politika tako postaje alat pravednijeg, stabilnijeg i razvojno usmjerenog gospodarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....