Hrvatska je posljednjih godina ostvarila značajan napredak kada je riječ o položaju žena u znanosti. Prema izvješću She Figures 2024 Europske komisije, druga je u Europskoj uniji po zastupljenosti žena u istraživanju i inovacijama, a žene čine gotovo polovicu svih istraživača te više od polovice doktoranada. Ipak, prostora za napredak i dalje ima, osobito kada je riječ o vodećim pozicijama i upravljačkim tijelima znanstvenih institucija, gdje su žene još uvijek znatno manje zastupljene.
Upravo zato važno je stvarati okruženje u kojem mlade znanstvenice mogu razvijati svoj potencijal, graditi istraživačku karijeru i dobiti priznanje za svoj rad. Dr. sc. Rafaela Radičić, mag. chem. Mia Mesić, mag. geol. Nikolina Račić i dr. med. dent. Anđelina Šekelja Mašić dio su nove generacije hrvatskih znanstvenica koje svojim istraživanjima već ostavljaju trag u znanstvenoj zajednici. Osim što ih povezuju ljubav prema znanosti i želja za novim spoznajama, zajedničko im je i to što su ovogodišnje dobitnice priznanja Nacionalnog programa L‘Oréal-UNESCO "Za žene u znanosti".
No, iza znanstvenih radova, laboratorija i istraživanja kriju se priče o ljudima koji su ih oblikovali, izazovima s kojima su se susrele i lekcijama koje bi danas rado podijelile s mlađom verzijom sebe.
Uzori koji ostavljaju najveći trag
Na početku gotovo svake uspješne priče stoji netko tko je prvi prepoznao potencijal, pružio podršku ili jednostavno vjerovao da je cilj ostvariv. U znanosti, gdje put često traje godinama i prepun je izazova, takvi ljudi nerijetko ostavljaju najveći trag. Za sve četiri znanstvenice taj je put započeo kod kuće, uz roditelje koji su ih naučili vrijednostima poput rada, ustrajnosti i odgovornosti, ali i uz mentore koji su im dali priliku da razviju svoju znatiželju i naprave prve korake u istraživačkom svijetu.
„U privatnom životu najveći uzor su mi moji roditelji jer su me naučili vrijednosti rada, upornosti i odgovornosti te mi uvijek bili najveća podrška“, kaže dr. sc. Rafaela Radičić.
Sličnu priču dijele i ostale znanstvenice. Nikolini Račić najveći je uzor majka Ružica, koja ju je naučila biti hrabra i ustrajna u ostvarivanju svojih snova, dok Anđelina Šekelja Mašić ističe da su je roditelji svojim primjerom naučili što znači biti dobar čovjek te da se marljivost, poštenje i upornost uvijek isplate. Mia Mesić kaže kako su joj upravo roditelji usadili vrijednosti koje danas nastoji živjeti i u privatnom i u profesionalnom životu.
Jednako važnu ulogu na njihovom znanstvenom putu imali su i mentori koji su prepoznali njihov potencijal, poticali ih da istražuju i dali im priliku da razvijaju vlastite ideje. Dr. sc. Radičić posebno ističe profesoricu Gabrielu Ambrožić, koja ju je tijekom studija motivirala da nastavi graditi karijeru u znanosti, kao i mentora dr. sc. Nikšu Krstulovića, koji ju je uvijek poticao da bude znatiželjna, razvija vlastite ideje i vjeruje u svoj rad.
Za Miju Mesić upravo su prvi mentori otvorili vrata istraživačkog svijeta. Prof. dr. sc. Davor Kovačević i dr. sc. Tin Klačić upoznali su je s prvim istraživačkim projektima, dok danas kao veliki profesionalni uzor izdvaja mentoricu na doktorskom studiju dr. sc. Lidiju Androš Dubraju. „Jedna od ljepota znanosti upravo je to da od svake osobe s kojom surađujete možete nešto naučiti i ponijeti sa sobom dalje“, ističe.
Nikolina Račić kaže kako je od svog mentora dr. sc. Marija Lovrića naučila donositi profesionalne odluke ne obazirući se na očekivanja okoline, ostvarivati vlastite ideje i hrabro graditi svoj profesionalni put.
Velik utjecaj na razvoj karijere Anđeline Šekelje Mašić imao je mentor prof. dr. sc. Darko Božić, koji ju je uveo u svijet znanosti i pokazao kako se uspješno mogu povezati klinički rad i znanstveno istraživanje.
Za uspjeh su ključni upornost i znatiželja
Znanstveni rad podrazumijeva brojne eksperimente, neočekivane rezultate i situacije u kojima odgovori nisu odmah nadohvat ruke. Znanstvenice smatraju da ključnu ulogu imaju upornost i znatiželja, osobine koje ih potiču da nastave tražiti odgovore čak i kada put do njih nije jednostavan.
„Znatiželja vas tjera da postavljate pitanja i kad to nitko ne traži od vas, i da istražujete dublje i kad biste mogli stati. Bez iskrene želje da razumijete kako nešto funkcionira, teško je izdržati godine rada na istoj temi“, ističe mag. geol. Nikolina Račić.
Rafaela Radičić ističe upornost kao jednu od ključnih osobina te navodi kako je u znanosti važno prihvatiti da stvari često ne idu prema planu i iz svakog neuspjeha izvući novu lekciju.
Sličnog je mišljenja i dr. med. dent. Anđelina Šekelja Mašić, koja smatra da rezultati u znanosti rijetko dolaze preko noći te da su dosljednost, disciplina i spremnost na kontinuirano učenje ključni za dugoročni uspjeh.
Za Miju Mesić uspjeh u znanosti nije moguće svesti na jednu osobinu. Vjeruje da upravo spoj znatiželje i upornosti omogućuje istraživačima da nastave tragati za odgovorima i onda kada eksperimenti ne daju očekivane rezultate.
Inspiracija koja nadilazi generacije
Znanost je oduvijek počivala na idejama koje se prenose s generacije na generaciju. Svako novo otkriće nadovezuje se na rad onih koji su prvi postavljali pitanja, pomicali granice i otvarali vrata novim spoznajama. Nije zato neobično da i ove četiri mlade znanstvenice svoju inspiraciju pronalaze među imenima koja su obilježila različita područja istraživanja.
Rafaela Radičić bi jedan dan provela s Akirom Fujishimom, jednim od pionira moderne fotokatalize, čiji je rad postavio temelje području kojim se i sama bavi. Voljela bi, kaže, iz prve ruke čuti kako je razmišljao kada je dolazio do svojih najvažnijih otkrića te razgovarati o budućnosti fotokatalitičkih materijala i njihovoj primjeni u zaštiti okoliša.
Miju Mesić posebno inspirira Rosalind Franklin, znanstvenica čiji je doprinos otkriću strukture DNA desetljećima bio u sjeni njezinih kolega. Upravo u njezinoj priči vidi podsjetnik da znanost nije samo niz velikih otkrića, nego i splet okolnosti, odnosa i povijesnog konteksta u kojem ta otkrića nastaju.
S njom se slaže i Anđelina Šekelja Mašić, koja bi također voljela upoznati Rosalind Franklin zbog njezine predanosti istraživanju i ključne uloge u jednom od najvećih znanstvenih otkrića 20. stoljeća. Jednako je inspirira i tim hrvatskih znanstvenika iz PLIVE, predvođen Slobodanom Đokićem, koji je razvio lijek Sumamed. „Voljela bih razgovarati s njima o tome kako su došli do otkrića koje je postalo jednim od najvažnijih antibiotika na svijetu i dokazalo da znanstvenici iz Hrvatske mogu svojim radom ostaviti velik trag u svjetskoj znanosti“, kaže.
Za Nikolinu Račić najveću inspiraciju predstavljaju dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 2021. godine za istraživanja klimatskih promjena. Voljela bi saznati kakav su životni put prošli i kakva su znanja bila potrebna za istraživanja koja su značajno unaprijedila razumijevanje globalnog zatopljenja.
Poruka mlađoj sebi
Kad se osvrnu na svoj dosadašnji put, Rafaela, Mia, Nikolina i Anđelina slažu se u jednom – voljele bi da su na početku karijere bile malo manje stroge prema sebi. Iako svaka svoju poruku oblikuje drugačije, sve se svode na istu misao: vjerovati procesu, prihvatiti da pogreške nisu kraj puta i ne zaboraviti uživati u onome što rade.
"U redu je pogriješiti. Neuspjeh je dio znanosti i života, nije znak da ne ideš u dobrom smjeru nego da si u procesu učenja", naglašava Mia.
Rafaela bi sebi poručila da se manje brine oko toga hoće li sve ispasti prema planu i da ne mora imati sve odgovore odmah. Upravo su, ističe, neki od najboljih rezultata, ideja i prilika došli onda kada stvari nisu išle onako kako je očekivala.
Sličnu poruku ima i Nikolina koja vjeruje da pogreške i prepreke nisu kraj puta, nego prilika za učenje. Ono što se u jednom trenutku čini kao veliki problem, za nekoliko godina često više neće ni pamtiti.
Anđelina bi svoju poruku sažela u jednostavnu misao: „Trust the process and enjoy the journey.“ Manje brige, više vjere u sebe jer se, kako kaže, stvari na kraju gotovo uvijek poslože bolje nego što smo očekivali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....