Pojavom antibiotika je borba protiv bakterijskih infekcija, poput upale pluća ili infekcije nakon operacije, bila dobivena – barem privremeno. Iako su antibioticima spriječene tisuće preranih smrti, bakterijske infekcije nam se u 21. stoljeću vraćaju. Bakterije su postale otporne na antibiotike i pronašle su načine ugrožavanja dostignuća moderne medicine. Transplantacije organa, kemoterapija i operacije poput carskog reza mogu biti mnogo opasnije bez učinkovitih antibiotika za sprječavanje i liječenje infekcija. Ukoliko izostane pravilna reakcija, naše živote opet bi mogle ugroziti uobičajene infekcije i lakše ozljede.
Što je veća potrošnja antibiotika, to je veća otpornost bakterija na njih
Rezistencija bakterija na antimikrobne lijekove (AMR) već dovodi do povećane smrtnosti i može utjecati na svakoga od nas. AMR godišnje uzrokuje 700 000 smrti diljem svijeta. Ako se ovaj problem ne riješi, kako na državnoj, tako i na individualnoj razini, ta bi brojka do 2050. godine mogla skočiti na 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. To je više od trenutnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom.
Podaci europskog sustava za praćenje antimikrobne rezistencije pokazuju da je problem rezistencije na antimikrobne lijekove sve veći u Europi, posebice u zemljama u kojima je potrošnja antibiotika veća. Primjerice, skandinavske zemlje i Nizozemsku, gdje je potrošnja antibiotika manja, karakterizira niska razina rezistencije, dok južnu Europu, gdje je potrošnja antibiotika veća, karakterizira visoka razina rezistencije.
Najčešće zablude o antibioticima
Bez obzira na stope antimikrobne rezistencije u pojedinim zemljama, rezistencija na antimikrobne lijekove postaje ključni globalni izazov. Zbog prekomjerne i neodgovarajuće uporabe antibiotika te loše prevencije i kontrole infekcija, sve je više bakterija otpornih na antibiotike. Antibiotici uništavaju osjetljive bakterije, ali rezistentne bakterije, s druge strane, nastavljaju rasti i razmnožavati se kada su izložene antibioticima. Na taj način se šire i uzrokuju infekcije čak i kod ljudi koji nisu uzimali antibiotike.
„Antimikrobne lijekove potrebno je uzimati samo onda kada je to indicirano. Zato ih trebaju propisivati samo liječnici koji imaju iskustva u postavljanju dijagnoze i liječenju određenih bolesti, a koji su svjesni svih njihovih željenih, ali i neželjenih učinaka. Antibiotike nikada nije suvišno i prečesto davati ako su opravdano primijenjeni. Nažalost, nekada se antibiotici primjenjuju bez pravog razloga, bez opravdane indikacije, pa tada nije opravdana ni njihova primjena. Česta i opravdana, a osobito neopravdana, primjena antibiotika povećava vjerojatnost pojave nuspojava, a danas je to najčešće razvoj rezistencije bakterija na antibiotike što otežava i otežavat će sve više u budućnosti uspješno liječenje zaraznih bolesti.“, objašnjava doc. dr. sc. Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, i zaključuje: „Neopravdana primjena antibiotika najčešće proizlazi iz neutemeljenih mišljenja da antibiotici mogu „spriječiti“ pojavu bakterijske infekcije, da djeluju i na viruse, da je bolje što ih se dulje uzima i sl. Također, mnogi nisu svjesni njihovih neželjenih učinaka: alergijskih reakcija, nuspojava koje zahvaćaju dišni sustav (kašalj, bronhospazam, plućni infiltrati), gastrointestinalni sustav (mučnina, povraćanje, proljev, postantimikrobna bolest uzrokovana bakterijom Clostridioides difficile), živčani sustav (glavobolja, poremećaji svijesti), urogenitalni sustav (oštećenje bubrega, hematurija), sve do rijetkih, ali teških nuspojava koje mogu završiti i smrtnim ishodom.“
Antibiotik protiv prehlade ne, protiv bakterijske infekcije da
Istina je, međutim, da u nekim slučajevima liječnik propisuje antibiotik čak i kada se zarazimo virusom, što je i jedan od glavnih razloga za zbunjenost ljudi. No, treba napomenuti da se antibiotici ne propisuju radi uništenja virusa, već zbog mogućeg razvoja sekundarne bakterijske infekcije, što može biti jedna od posljedica virusne infekcije. Ili kao što kaže doc. dr. sc. Čivljak: “Ponekad liječnici znaju ili pretpostavljaju da se ne radi o bakterijskoj infekciji, ali ipak propišu antibiotik jer se boje progresije bolesti (često je to slučaj pred kraj tjedna kada ne postoji mogućnost svakodnevnog praćenja bolesnika), ili pak kad misle da se radi o virusnoj bolesti, ali primjenom antibiotika žele spriječiti bakterijske komplikacije. Ponekad popuste pod pritiskom bolesnika i njegove pratnje (npr. u slučaju bolesnog djeteta i zabrinutih roditelja) koji inzistiraju da se bolesniku propiše antibiotik i u nekim sličnim situacijama.”
OKVIRI
Svoj doprinos sprječavanju i kontroli širenja rezistencije na antibiotike mogu dati i pojedinci, koristeći nekoliko jednostavnih smjernica:
• Antibiotike koristite samo ako ih Vam je propisao liječnik.
• Ne zahtijevajte antibiotike ako Vam liječnik kaže da Vam ne trebaju.
• Pri korištenju antibiotika uvijek se pridržavajte savjeta svog liječnika.
• Nikada nemojte dijeliti ili koristiti ostatke antibiotika.
• Spriječite infekcije redovitim pranjem ruku, higijenskim pripremanjem hrane, izbjegavanjem bliskog kontakta s oboljelima, sigurnim spolnim odnosima i cijepljenjem.
• Prilikom pripreme hrane birajte namirnice koje su proizvedene bez upotrebe antibiotika.
Što su antibiotici
Antibiotici su antimikrobni lijekovi koji djeluju na mikroorganizme – uzročnike zaraznih bolesti. U užem smislu se, kako objašnjava doc. dr. sc. Rok Čivljak iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, pod antibioticima podrazumijevaju samo lijekovi koji djeluju na bakterije (antibakterijski lijekovi), ali antimikrobni lijekovi obuhvaćaju i lijekove koji djeluju na viruse (antivirusni lijekovi), parazite (antiparazitarni lijekovi) i gljive (antigljivični lijekovi ili antifungici). Zbog složenosti i različitosti građe mikroorganizama, ali i jedinstvenosti antimikrobnog djelovanja, neki lijekovi imaju širok spektar djelovanja (npr. penicilinski i cefalosporinski lijekovi), neki djeluju na više različitih mikroorganizama (npr. i viruse i bakterije), dok neki djeluju samo na određene vrlo specifične mikroorganizme (antibiotici uskog spektra djelovanja).
Što je nepravilna uporaba antibiotika
Većina slučajeva prehlade i gripe uzrokovana je virusima, stoga antibiotici protiv njih nisu učinkoviti. Također, antibiotici ne ublažavaju simptome prehlade poput kašlja i kihanja. Pod nepravilnu upotrebu ubrajamo nepravilnu primjenu antibiotika, poput skraćivanja trajanja liječenja, smanjenja doza i rjeđeg uzimanja antibiotika od propisanog, primjerice dva puta umjesto tri puta dnevno. To znači da u tijelu nemamo dovoljnu količinu lijeka zbog čega će bakterije preživjeti, pa čak i postati otporne na njega.
Izdvajamo
Pri uobičajenim bakterijskim infekcijama, uključujući infekcije mokraćnog sustava, sepsu, spolno prenosive infekcije i neke oblike proljeva, diljem svijeta uočene su visoke razine rezistencije na antimikrobne lijekove (koji se obično koriste za liječenje ovih infekcija). To nam ukazuje na nedostatak učinkovitih antibiotika. Posebno zabrinjava brzo globalno širenje multirezistentnih i pan-rezistentnih bakterija (takozvanih „supermikroba“), koje uzrokuju infekcije koje se ne mogu liječiti postojećim antimikrobnim lijekovima poput antibiotika.
Utjecaj AMR-a najgori je u okruženjima s ograničenim resursima i među ranjivim skupinama kao što su novorođenčad i mala djeca. Bakterijska pneumonija i sepsa među vodećim su uzrocima smrtnosti djece mlađe od 5 godina. Oko 30% novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika.
Izvori:
- European Antibiotic Awareness Day. European Centre for Disease Prevention and Control. Dostupno na: https://antibiotic.ecdc.europa.eu/en/get-informed/factsheets/factsheet-general-public, zadnji pristup: studeni 2021.
- Tackling drug-resistance infections globally: Final report and recommendations. AMR Review. Dostupno na: https://amr-review.org/sites/default/files/160525_Final%20paper_with%20cover.pdf, zadnji pristup: studeni 2021.
- Antibiotic resistance. Svjetska zdravstvena organizacija. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antibiotic-resistance, zadnji pristup: studeni 2021.
- Antimicrobial resistance. Svjetska zdravstvena organizacija. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antimicrobial-resistance, zadnji pristup: studeni 2021.
- Tackling antimicrobial resistance in neonatal sepsis. The Lancet. Dostupno na: https://www.thelancet.com/journals/langlo/article/PIIS2214-109X(17)30362-5/fulltext, zadnji pristup: studeni 2021.