Halo, halo, ovdje Radio Zagreb - to su prve riječi izgovorene u eteru davnog 15. svibnja 1926., kojima je počela s radom prva radiopostaja u ovom dijelu Europe. Ta je čast pripala voditeljici Boženi Begović koja je tada, zajedno s ravnateljem Ivom Sternom, počela dugu i značajnu povijest Hrvatskog radija koji ove godine slavi 100. rođendan.
S obilježavanjem slavnog jubileja naš je javni radio počeo još na samu Staru godinu obaranjem Guinnessova rekorda za najveći broj voditelja u radijskom maratonu. Izmijenilo ih se više od 105, a u tom pothvatu sudjelovali su radijski voditelji svih postaja Hrvatskog radija.
- Bio je to početak jer proslava traje cijelu godinu i ovo je zapravo obilježavanje 100 godina HRT-a, a ne samo Hrvatskog radija. Na sličan način su to napravili i BBC, RAI i ORF. No, budući da je 1926. postojao jedino radio, krenuli smo s proslavom prvi i organizirali novogodišnji maraton što je izazvalo takav entuzijazam i zajedništvo među kolegama kakvo ja dotad nisam vidjela. Svi su doputovali bez obzira na blagdan, nitko mi se nije javio da kaže da ima neku feštu ili putovanje, nitko nije rekao da ne može - ističe s ponosom glavna urednica Hrvatskog radija Eliana Čandrlić Glibota.
O stogodišnjacima
Pod njezinom ingerencijom danas je veliki pogon, neusporediv s malom, ali povijesno silno značajnom radiopostajom kojom je počela revolucija novog medija na ovim prostorima. Danas HR ima tri nacionalna programa - Prvi, Drugi i Treći program, osam regionalnih postaja, poput Radio Sljemena, Radio Rijeke i drugih regionalnih centara, a 12. je međunarodni program Glas Hrvatske. Uz to, imaju i šest glazbenih streamova: pop, rock, klape, tambura i druge žanrove, pa kad se sve zbroji, to iznosi 20 programa ne brojeći one na platformi DAB+. Emitiraju 24 sata dnevno, stajanja nema i u jednom danu proizvedu impozantnih 480 sati.
- Naša je ideja da ovo ne bude samo proslava prošlosti, nego i da pokažemo da smo vitalni i žilavi. Želimo poslati poruku o tome kako vidimo radio u budućnosti. Cijela ta naša proslava i sve što ćemo tijekom godine organizirati ide u tom smjeru. Jednim dijelom obraćamo se prošlosti i ponosni smo na nju, ali s druge strane želimo iskoristiti priliku da otvorimo priču o budućnosti radija, ne samo HR-a nego i cijele radioindustrije - ističe Čandrlić Glibota.
No, slavna prošlost, koja je dio i kulturnog blaga Hrvatske, nije zaboravljena ni stavljena u drugi plan. Dapače. Svaki dan u 18 sati na Prvom programu Hrvatskog radija imaju jednosatne termine u kojima kroz projekt "Sto prvi" na različite načine govore o svojih 100 godina. Ponedjeljkom su to, primjerice, intervjui s doajenima poput Vlade Kumbrije, Muharema Kulenovića, Ivanke Lučev i Višnje Biti.
- Pripremamo i posebnu emisiju posvećenu Mladenu Kušecu u kojoj će sudjelovati njegov sin Goran Kušec i njegova sestra. Utorkom razgovaramo sa slušateljima i odaziv je golem, telefoni gotovo pregore kada ih otvorimo. Te emisije posvećene su stogodišnjacima. Primjerice, nedavno je emitiran razgovor s gospođom iz Istre koja je dvije godine starija od našeg radija, ima 102 godine. To su zaista fantastične priče o njihovim životima kroz koje shvatiš koliko je radio bio važan dio svakodnevice. Uz radio su pjevali, zaljubljivali se, vjenčali, on je uvijek bio i dalje je tiha, zanimljiva pozadina života - ističe urednica.
Srijedom idu emisije posvećene temi "Radio i glazba" jer gotovo da nema relevantnog glazbenika u Hrvatskoj iz bilo kojeg segmenta - od ozbiljne i zabavne glazbe, preko tradicionalne pa do rocka - koji na svojem početku nije bio vezan uz HRT. Na samu obljetnicu, 15. svibnja, slijedi grande finale proslave.
- Bit će to pravi spektakl. Ono što u ovom trenutku mogu reći jest da će se tada radio i televizija ispreplesti na vrlo zanimljive načine. Naši voditelji, i s radija i s televizije, tijekom dobrog dijela dana radit će zajedno, a bit će, naravno, i koncertnih dijelova, nastupa pjevača, HRT-ovih orkestara, ali i sudjelovanja naših slušatelja - najavljuje čelnica HR-a.
Nije bilo magnetofona
Budući da je riječ o velikom projektu, sve će se to odvijati na Zrinjevcu, a svečanost će kulminirati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Program će početi već u 6 sati ujutro, a na Prvom programu poslijepodne održat će konferenciju kojom žele poslati poruku da je radijska industrija danas suočena s velikim izazovima. Radni naslov toga dijela programa je "Audio ili radio - što će ostati?".
- U sklopu te konferencije ugostit ćemo kolege iz komercijalnih radijskih postaja, regulatore i sve koji se stručno bave radijem kao medijem danas u svijetu. Javne radiotelevizije u Europskoj uniji, ali i globalno, prolaze kroz velike turbulencije. Pojavila se umjetna inteligencija i ona donosi izazove svim medijima. Mi moramo držati korak s tim promjenama, a istodobno osigurati vjerodostojnost, osobito kao javni servis i posebno kada je riječ o vijestima. Jer, kada netko čuje vijest na radiju, mora biti siguran da je netko tu informaciju provjerio i da nije riječ o lažnoj vijesti - objašnjava Čandrlić Glibota.
Može se reći da će 15. svibnja biti demonstracija ugleda i snage kako radija tako i televizije. Uostalom, takva obljetnica, a u slučaju HTV-a riječ je o 70. rođendanu, to i zahtijeva.
Radio je golem fenomen ne samo kao sredstvo informiranja, nego i zbog svojega kulturnog značaja. Radio je dao prostor brojnim hrvatskim književnicima, dramaturzima i redateljima, a radijske drame su, uz HRT-ove orkestre i općenito golemu arhivu uključujući i fonoteku, možda i najznačajniji segment.
- Istina, imamo dramski program koji je možda i najnagrađivaniji na svjetskoj razini. Prošle godine dobili smo i svojevrsnog europskog Oscara za radijsku dramu u Berlinu na Prix Europa. Naša proizvodnja radijskih drama i dalje je izuzetno ozbiljna, ali danas najveći doseg ostvaruju kao podcasti zahvaljujući kojima su studenti i mlađa publika ponovno otkrili radijske drame, što je silno zanimljivo - otkriva Čandrlić Glibota.
Najznačajnije trenutke u povijesti Hrvatskog radija teško je pobrojati. Svakako su važni bili prvi izravni radijski prijenos, pa dolazak magnetofona...
- Iz tih prvih godina nemamo mnogo snimki jer tada nije bilo magnetofona. Program se emitirao isključivo uživo iz studija i nije postojao medij na koji bi se mogao snimiti i arhivirati. Kasnije su došli tehnološki pomaci, a Radio Zagreb je uvijek pažljivo pratio europske trendove. U tehnološkom smislu često smo išli u korak s najvećim javnim servisima u Europi i na njih smo se uvijek ugledali. Vrlo važan trenutak bio je i prelazak iz jednostranačkog u višestranački sustav, stvaranje hrvatske države te Domovinski rat. U tom razdoblju radio je morao prijeći iz mirnodopskog načina rada u ratni režim. Radio je tada imao iznimno važnu ulogu jer su postojali trenuci kada ljudi nisu mogli dobiti informacije ni na koji drugi način - podsjeća urednica na taj iznimno važan segment naše radijske povijesti čiji je najistaknutiji simbol pokojni Siniša Glavašević.
Zaposleno njih 138
Danas zapošljavaju 138 ljudi i stotinjak stručnih vanjskih suradnika, no s obzirom na obujam proizvodnje i činjenicu da se šire na nove digitalne platforme, zapravo ih je uvijek premalo.
Najdugovječniji autor koji i dalje ima redovitu autorsku emisiju svakako je Vojo Šiljak koji je na tadašnji Radio Zagreb došao 1960. godine. On je apsolutno rekorder u tom smislu. Njegova emisija "Dobri duh Zagreba" na Radio Sljemenu traje već desetljećima, no nije i ona koja se kontinuirano najdulje emitira. Ta titula pripada "Emisiji za selo i poljoprivredu" koja je na programu nedjeljom ujutro, a krenula je davne 1949. godine. Odmah iza nje po dugovječnosti je emisija "Pomorska večer" koja postoji od 1952. godine.
- To je možda i najprepoznatljivija emisija koju imamo. Često nam se slušatelji javljaju u eter i spominju upravo ‘Pomorsku večer‘. Nedavno se, primjerice, javila gospođa srednjih godina iz Zagreba i rekla: Nećete vjerovati, ja sam iz Zagreba, nemam nikoga na moru, ali meni je najdraža emisija ‘Pomorska večer‘ - priča Eliana Čandrlić Glibota.
Najslušanija je emisija, koju nazivaju kraljicom etera, "Jutarnja kronika" koja se emitira na Prvom programu u 7 sati ujutro, a od kanala Drugi program Hrvatskog radija. Od podcasta bi se moglo izdvojiti puno toga, ali posebno su ponosni na "Radio#Maturu" i zahvale koje im poslije stižu od učenika.
Kako god bilo, radio općenito kao medij ima svoju budućnost i do te mjere da se zbog svojih tehničkih specifičnosti smatra nezamjenjivim kada je u pitanju informiranje.
- Članica sam Radijskog odbora u sklopu Europske radiodifuzijske unije i jedna od tema kojima se bavimo jest pitanje koliko je važno da radio zadrži teritorijalno, odnosno FM, zemaljsko emitiranje. To je zapravo pitanje kriznih situacija. Primjerice, kolege iz Španjolske su prije dvije godine imali veliki nestanak električne energije. U tom trenutku jedini način na koji su ljudi mogli doći do informacija bio je radio na tranzistoru. Nestali su signali za mobilne telefone, nestala je struja, sve je stalo, a radio je ostao jedini izvor informacija. Zato smo se zauzeli da radio bude dio takozvanog survival kita, odnosno paketa za krizne situacije - kaže urednica.
Jedna od važnih stvari na kojoj su nedavno radili jest da su kroz europski Digital Act uspjeli dobiti aneks prema kojem svi automobili koji dolaze na tržište Europske unije moraju i dalje imati takozvani radio button. To je osiguralo da FM ostane dostupan u vozilima na Starom kontinentu, za razliku od SAD-a.
A što je za Hrvatski radio danas najveći izazov?
- Ostati javni servis kojemu se vjeruje, a istodobno ne izgubiti publiku - zaključila je Eliana Čandrlić Glibota.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....