Najtopliji dan u povijesti meteoroloških mjerenja, 24. veljače, 35-godišnji prognostičar Izidor Pelajić - Dalmatinac, koji više od deset godina živi u Svetom Ivanu Zelini, a čije prognoze redovito pratimo na HTV-u - proveo je u Zavodu koji je sada privremeno u zgradi Kraša u Zagrebu (zbog čega su nam prognoze slađe nego ikad prije, ističe Izidor).
Bio je dežuran, u smjeni s Dunjom Plačko-Vršnak i Dragoslavom Dragojlovićem, a kako je temperatura počela rasti, raslo je i uzbuđenje meteorologa koji, kako kaže naš sugovornik, u pravilu ne prognoziraju ekstremne pojave, jer su one upravo to - ekstremne.
- Zanimljivost proteklog zimskog toplinskog vala bila je u tome što je niz gradova i mjesta u prošlom tjednu imao nezapamćeno visoke temperature, a rušenje rekorda trajalo je tri dana, pa iako je za većinu ovo preuranjeno proljeće bilo ugodno i dobrodošlo, strogo matematički i stručno gledano - to nije bilo normalno, upozorava Izidor.
Što možemo očekivati od ožujka? Možete li nam otkriti hoćemo li, nakon otvorenja terasa kafića i restorana, tijekom ovog mjeseca ispijati kavice na proljetnom suncu ili će nas vremenske prilike potjerati natrag doma?
- Ožujak će započeti primjereno, u svakom smislu. Temperaturno blisko prosjeku ili čak malo topliji, s malo oblaka i više sunca, ujutro moguće i s maglom na kopnu te svakako svježe, a danju ugodno, ali ne i dovoljno toplo da bismo posve zaboravili na jaknu.
Raspoloženje će vjerojatno pokvariti promjena vremena, koja se sprema već za vikend pa će uživanje u kavi biti sigurnije u radnom dijelu tjedna. I dok je promjena vremena izvjesna, njena izraženost još nije posve jasna, ali temperatura bi mogla pasti dovoljno za snijeg u gorju, a možda i ponegdje u nizinama.
Prema trenutačnim prognozama ostatak ožujka izgleda prilično uobičajeno: s temperaturom oko prosjeka ili malo iznad, a osobito sredinom mjeseca, uz mogućnost za nekoliko hladnijih dana, te toplije u posljednjem tjednu. U prosjeku, bit će ovo malo manje kišovit mjesec, s time da malo manje kišovit ne znači suhoću, štoviše, već u sljedećem tjednu na sjevernom bi Jadranu lokalno moglo biti obilne kiše.
Može li se već sada prognozirati kakvo ćemo proljeće imati?
- Može, ali ta vrsta prognoza nije od koristi općoj populaciji, već samo vrlo specifičnim korisnicima, jer svi mi vrijeme doživljavamo u satima i eventualno danima, a ne u tjednima i mjesecima. Teško može pomoći u planiranju vjenčanja spoznaja da će srednja temperatura proljetnih mjeseci biti oko ili malo viša od uobičajene, s time da bi lipanj, koji je i inače topliji od svibnja, mogao biti i topliji nego što je inače topliji, ili da će kiše na mjesečnoj razini biti uglavnom koliko je i inače bude, možda u svibnju na sjevernom Jadranu malo više, a eventualno neke koristi budući mladenci mogu naći u informaciji da bi oborina moglo nedostajati krajem proljeća u cijeloj zemlji. Mladencima i roštilj-majstorima nedovoljno detaljno, međutim, ako planirate proizvodnju i regionalnu potrošnju električne energije, vjerojatno ćete se vratiti na prethodnu rečenicu.
Kakvo vrijeme vi volite? Jeste li zimski ili ljetni tip?
- Ljubitelj sam sva četiri godišnja doba.
Dalmatinac ste iz Vodica, no posljednjih desetak godina živite u Svetom Ivanu Zelini. Nedostaje li vam more?
- Trudimo se balansirati između Prigorja i Dalmacije jer su oba kraja predivna. Ova situacija s covidom sve je poremetila pa neko vrijeme nismo išli na jug, i more mi sad već nedostaje.
Zovu li vas vaši susjedi još uvijek "prigorski Dalmatinac"?
- Najčešće me zovu "sused", iako preferiram Izidor, ali snalazim se ja i u stranim jezicima (smijeh).
Po čemu ste pravi Dalmatinac?
- Volim ribu.
Po čemu ste pravi Prigorac?
- I s ribom gemišt.
Prognozu pred televizijskim kamerama tumačite već godinu i pol dana, a odnedavno vas na HTV-u možemo gledati i u "prime timeu". Imate li tremu prije TV nastupa i kako je se rješavate?
- Trema, što je to?! Šalim se, prava istina je da koristim tajno oružje. Naime, ja se vrlo rano, već početkom smjene, dovedem u cajtnot pa u ostatku smjene nemam vremena razmišljati o takvim stvarima. No dobro, možda je i stvar u tome što je meni zapravo gušt to raditi, i jako se dobro pritom zabavljam. Postoji jedna vrsta treme, ali ne od nastupa nego od struke; često se pitam hoće li u konačnici ispasti sve onako kako sam zamislio, koliko ću uspješno prenijeti poruku do gledatelja, i hoće li vrijeme u konačnici poslušati moju prognozu. Znate, u povijesti meteorologije puno je lijepih prognoza pokvarilo loše vrijeme.
Što vas je privuklo poslu prognostičara, i jeste li kao klinac maštali o tom zanimanju, ili ste mislili da ćete se, kad odrastete baviti nekim drugim poslom?
- Nikada nisam mislio da ću biti prognostičar. Ni tijekom studija nisam mislio da ću biti meteorolog, više me zanimala fizička i satelitska oceanografija, pa čak i geomagnetizam, znanost o svemirskom prostoru u blizini Zemlje i slično. Fizika me zanimala zbog astrofizike i astronomije, koja me opčinila u Šibeniku u srednjoj školi, i to me zapravo postavilo na ovaj put, uz malo usmjeravanja koje su mi dale višnjanske ljetne škole astronomije. Prije toga maštao sam svašta. Mašta je čudesna stvar. Treba maštati.
Pokazuje li vaš sin Petar zanimanje za meteorologiju i kako?
- Iako nema ni tri godine, zna kad je vremenska prognoza na televiziji, i mislim da mu je najdraži znak vremena onaj s kišom, suncem i oblakom. Dakle, rekao bih da pokazuje velik potencijal (smijeh).
Što je ono najljepše u vašem poslu?
- Doći doma. Na drugom mjestu je onaj osjećaj kada dan nakon smjene ujutro otvoriš kartu izmjerenih temperatura i svi brojevi budu baš ono što si jučer prognozirao.