Marko Gregović, direktor tvrtke Brodoto i jedan od osnivača prve hrvatske Crowdfunding Akademije, na svom je facebook statusu ironično obznanio kako može staviti kvačicu pod svoje životne misije: postao je profesionalni revolucionar i neprijatelj države. Gregović je otkrio kako mu je inboks zasut uvredama i prijetnjama nakon što je na makedonskoj TV emisiji predstavljen kao kombinacija Che Guevare i Jamesa Bonda, kao špijun u misiji raspirivanja revolucije u Ukrajini, Rumunjskoj, Srbiji, Makedoniji.
Loša šala
Tu neugodnu kvalifikaciju i javnu objavu da je državni neprijatelj povezan s britanskom tajnom službom zaslužio je sasvim bezazlenom posjetom Skoplju gdje je održao predavanje o prednostima i načinima pokretanja crowdfunding kampanja. U Makedoniju je otputovao prije mjesec dana na poziv udruge Lead, a tamošnjim pobornicima teorija urota trebalo je, eto, mjesec dana da shvate s kim imaju posla i da ga potom “raskrinkaju” na televiziji.
“Kakva čast”, šali se proskribirani Marko Gregović i kaže kako mu prozivka s insinuacijom špijuna zvuči kao šala, loša šala, ali priznaje da mu “vjerojatno s takvom konstrukcijom koja ti može zagorčati život ne bi bilo svejedno da živi u Makedoniji”.
Marko Gregović u veljači je u Kući Europe vodio dodjelu nagrada najboljim neprofitnim kampanjama u Hrvatskoj 2016.
Kao James Bond
Tog tridesetčetverogodišnjeg britanskog špijuna, bivšeg greenpeaceovca koji harači po zemljama istočne Europe, domaća je javnost upoznala u manje opasnom izdanju. Doduše, po fizičkom izgledu lako bi mogao proći kao James Bond, ali tu otprilike prestaje svaka sličnost sa špijunima. Gregovića poznajemo kao organizatora niza kampanja, od kojih je najprijemčivija bila ona o pokretanju Buba bara – prvog kafića u Hrvatskoj koji je zaposlio osobe s down sindromom, ili kampanja STEMI - posvećena malom robotu sa svjetskom misijom; vodio je i one za zapošljavanje mladih u Bangladešu do podrške djeci bez adekvatne roditeljske skrbi, izbjeglicama i beskućnicima kroz kampanju Dobri domaćini. U Bosni i Hercegovini surađivao je s udrugom za zaštitu prirode, u Ukrajini pak s biciklističkim udrugama kojima je prenosio svoje iskustvo o akcijama tipa biciklom na posao...
Sve što radi ima pozitivan društveni naboj; Brodoto pomaže organizacijama koje se trude pozitivno djelovati na društvo, nevladinim organizacijama, tvrtkama, institutima, kreiranjem kampanja, dizajnom, organizacijom. “Želimo osiguravati vidljivost, održivost i učinkovitost svim organizacijama kojima je cilj učiniti svijet boljim mjestom”, legitimirat će se Gregović i priznati da se u svom poslu služi tajnim oružjem, samo što se ne bavi metama kakve bi mu rado prišio makedonski novinar - nego oružjem za komunikaciju kao što su Skype, Hangouts, WhatsApp, Slack, Mesenger, Viber, Snapchat, Instagram, Facebook.
Domaći novinari su ga prvi put otkrili kao lumena, dečka koji obećava, bivšeg odličnog učenika u privatnoj Prvoj klasičnoj gimnaziji Zlatka Šešelja kojima je bio zanimljiv zato što je diplomu filozofa zamijenio aktivizmom - bacio se na osnivanje Sindikata biciklista. Lani je bio novinarska tema kad je uz pomoć Jutarnjeg lista u crowdfunding kampanji u samo pet dana skupio više novca nego što mu je trebalo za planiranu avanturu - s pet tisuća dolara u džepu motorom se zaputio na proputovanje Kavkazom i krenuo bespućima Turske, Armenije, Gruzije...
Vasko Evtov u emisiji “Vo centar” optužuje Marka Gregovića koji je u Skoplje došao održati predavanje o crowdfunding kampanjama
Korisne kampanje
Ono što su Makedonci, ali i Ukrajinci i Srbi i Rumunji... mogli čuti od Gregovića gotovo da i nije zastrašujuće. Recimo, da je većina crowdfunding kampanja društveno korisnog karaktera zato što su neprofitne organizacije shvatile da je to dobar način za pokretanje projekata u odsustvu drugih mehanizama financiranja, zato što takve kampanje izazivaju pozitivne emocije i lakše angažiraju zajednicu. Ili, recimo, da je nedavna kampanja usmjerena na reformu školstva - STEM revolucija u školama prikupila oko 480% sredstava od predviđenog cilja.
Laka meta
Iako bi optužbe makedonskog novinara zaslužile podsmijeh, ili tek marginalnu noticu u nekom bizarnom kutku, ipak su ilustrativne za društvenu klimu – Gregović je aktivist, sanja o svijetu kao boljem mjestu za život i kao takav je laka meta.
“To su sulude konstrukcije, ne poznajem dobro makedonsku situaciju da bih to mogao racionalno objasniti. No, ako povjerujemo da je Makedonija preko društvenih mreža aktivno sudjelovala u dovođenju Trumpa na vlast, onda ta konstrukcija nije za podcjenjivati. Vidio sam kako je makedonsko društvo duboko podijeljeno, možda čak gore nego hrvatsko: na jednoj strani su tvrdokorni konzervativci, na drugoj liberali i progresivci. Mene su svrstali u ovu drugu kategoriju, na sreću, a ta kategorija automatski dobiva antidomoljubni narativ i epitet Sorosevih plaćenika, stranih uhoda, ljudi koji destabiliziraju sustav. Vlasti njeguju kulturu laži koju obilato podupiru i mediji - u tom svijetu civilne udruge i aktiviste doživljava se kao opasnost toj mašineriji koja želi status quo moćnika. Makedonci me nisu uplašili. Da sam to doživio ovdje, u Hrvatskoj – to bi bila katastrofa, kaže Gregović, u nadi da će ta izmišljena špijunska epizoda biti i jedina.