NEMA KONCERATA

Lockdown slomio estradu, šef HGU-a otkrio: ‘Poznati glazbenici danas voze taksije, rade u skladištima...‘

‘Industrija zapošljava preko 10 000 ljudi i okrene 10 milijardi kuna. Ti ljudi su prepušteni na milost i nemilost‘, kaže Branko Paić
Nikša Bratoš, arhivska fotografija
 Neja Markicevic/Cropix

Već mjesecima zbog koronavirusa nema koncerata pa mnogi glazbenici preživljavaju radeći druge poslove. Nekad su svirali i 60-ak koncerata godišnje, a sada se ne zna kada će opet moći na pozornicu i među publiku. 

- Naravno da mi fali. Ovo mi je nepoznato stanje, nakon ovoliko godina vikenda, kombija, putovanja - nađe se čovjek u situaciji da ne zna što bi, kaže za RTL gitarist Mislav Žabarović, član benda Željka Bebeka. On kaže da od svoje svirke može dobro živjeti, no pod uvjetima da zaista i svira.

- Uvijek stavljam nešto sa strane, ispostavilo se da je to pametno, ali sad to isto ne traje vječno, kaže Mislav i dodaje da sada zarađuje od onoga što mu je ranije bio tek hobi.

- Znao sam raditi nakit za zlatarnu, fitnes fotografije, neki reklamni jumbo plakati... Ne mogu sad reći da tu posao cvate, ali odradim nešto, dodaje. 

Let 3 i dalje održava probe iako koncerata nema. 

- Kad je došao taj prvi lockdown pasalo mi je da se odmorim, ali je to sve predugo potrajalo. Ljeto je propalo i kao prvo fale mi koncerti, a drugo kad stalno nešto radiš, a nema prihoda..., rekao je Mrle iz benda Let 3.

Predsjednik Hrvatske glazbene unije Nikša Bratoš ispričao je o glazbenicima koji rade u skladištima, administraciji, ili pak voze taksije. Radi se, kaže Bratoš, o poznatim glazbenicima.

- Uvijek gledamo vrh  ledenog brijega, odnosno vrh sante pa po njima prosuđujemo. To je malih par posto onih koji žive nešto malo bolje, iznad prosjeka. S druge strane ima 1000 onih koji žive u razini ispod prosjeka, da ne govorimo koliko ovaj posao nosi rizika. Kad ste glazbenik, kad živite od autorskih honorara, honorara izvedbe, vi nemate godišnjeg, nemate neplaćenog. To je vrlo nesigurna profesija, to je prva stvar i druga stvar ajmo pogledati sad među najbogatijim građanima koliko ima glazbenika, nemojmo biti smiješni..., kaže Bratoš i dodaje da je potpore dobio samo uski krug glazbenika, a ne i cijela glazbena industrija. 

Pet milijuna kuna je bilo na raspolaganju, a zahtjeva je bilo pet puta više. Posao za 90 koncerata dobilo je 40 tvrtki, no ne zna se kada će se oni moći održati.

Husein Hasanefendić - Hus iz Parnog valjka kaže da članovi njegovog benda ipak lakše podnose nestašicu koncerata nego neki manje uspješni bendovi. Ipak, koncerata nema već skoro godinu dana. Hus kaže da je teško podnijeti i ne raditi ono što najviše voli. 

- Financijski izdržavamo, nije da smo gladni kruha, ali moramo se nadati da će se uskoro nešto promijeniti, dodaje. 

Iako svirki nema, najam za vježbaonu i dalje se plaća. 

Tu su i drugi troškovi: skladište u kojem stoji oprema za koncerte, rental kompanija koja sada nema posla, no kredite i dalje mora plaćati. Oni štede na hladnom pogonu kako ne bi morali otpuštati ljude.

- Ja imam sreću da imam studio. Svaki dan odem tamo, nešto radim i snimam. Nisam zaradio neke novce od toga, ali to je spas za psihu - to me drži, kaže za RTL Marijan Brkić iz Parnog valjka.

Unatoč državnim potporama koje su neki glazbenici dobili proljetos, novca nije dovoljno. 

- Industrija zapošljava preko 10 000 ljudi i okrene 10 milijardi kuna. Ti ljudi su prepušteni na milost i nemilost. Kao u svakoj industriji, vidi se svega nekolicina najboljih i najuspješnijih, a nitko ne vidi ove druge kojih je bezbroj, kaže predsjednik Udruge managera i organizatora koncerata Branko Paić.

On pojašnjava da je besmisleno raditi koncert za 50-100 ljudi jer takav koncert nema financijskog smisla. 

- U uvjetima kad su dvorane mogle biti popunjene full, prosjek onoga što je bio realan trošak je bio 70 posto prihoda. Ovog trenutka kad je epidemiološka situacija takva i mjere su da se ograniči na 30 ili 50 posto ljudi... S 50 posto ne možete platiti niti produkcijske troškove. Bile su 2 opcije. Ili se koncerti neće raditi jer nitko neće organizirati koncert da bi otišao u minus i to golemi minus, ili idemo potaknuti da se makar pokrije produkcijski trošak, da bi nakon toga izvođači bili ti koji će ići u rizik, pa ako se proda možda će nešto zaraditi, dodaje Nikša Bratoš.

- Ako ste u velikom prostoru malo je ljudi zbog mjera, ne možete vi staviti mali razglas jer se on stavlja prema prostoru i dalje je ista produkcija, za manji broj ljudi. Ja bih rado svirao i pred 5000 i pred 500, ali ući u Arenu iz svog džepa, a godinu dana imamo 0 prihoda i financirat vlastiti koncert je apsurdno, dodaje Hus. 

Tako će organizatori velikih koncerata dobiti najviše novca, po 300.000 kuna, a ako se koncert ne održi, novac se mora vratiti.

Taj je koncert predviđen za kraj svibnja, no još se ne zna hoće li se održati i koliko će ljudi moći prisustvovati.

I iz Leta 3 su skeptični, no nadaju se svirkama u svibnju i lipnju. 

- Malo je to čupavo, ne znam kako ćemo to. Taj je novac za produkciju i kad platiš sve te stvari i razglase, nakon toga moraš naplatiti ulaznice, a to je malo. Ali pozdravljamo ministarstvo da bar nešto možemo svirati jer nam je to jako važno, rekao je Mrle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. veljača 2021 18:26