GOSPODIN I IKONA

Lovci iz Potjere o Goluži: ‘Bio je otac kvizova u Hrvata. Ono što je nekima Messi, nama je Lazo‘

Tužnim sjećanjima i oproštajima pridružila se i ekipa "Potjere", suradnici s "Kviskoteke" i kvizaški obožavatelji poput Jakopovića
Lazo Goluža
 Biljana Gaurina/Cropix

Od legende kvizologije Laze Goluže koji je danas preminuo, ikone pop kulture s kojim je počelo zlatno doba kvizova u Hrvatskoj, oprostila se i biranim riječima cijela ekipa HTV-ove “Potjere” predvođena voditeljem Joškom Lokasom, zvijezdom HRT-ovih kvizova koji je i sam krenuo Golužinim stopama.

Kako nam je ranije otkrio, osmislio je dva game showa - “Imam pitanje” i “Lova ili slova”, kao i late night show “Lutke s naslovnice”, tjednu infotainment emisiju “Narod protiv” te dnevnu magazinsku emisiju “Pop arhiva” koje su u fazi nade da će jednog dana proći na nekom natječaju, kako je rekao.

image
Joško Lokas
Boris Kovacev/Cropix

- Za neke ljude mislite da će živjeti vječno. Za neke ljude mislite da ne stare i da se ne mijenjaju. Za neke ljude mislite da i dalje rade svoje kvizove i guštaju u tome. Onda vas ujutro dočeka ovakva vijest i ostanete zamrznuti u šoku. Kroz glavu prođu svi trenuci kojima nas je obogatio i zbog kojih svi mi radimo ovaj kvizaški posao. Neki ljudi poput Laze i zaraze za kvizovima koju je prenio na nas ipak žive vječno. U svakom novom pitanju, u svakom novom kvizu – rekao nam je Lokas u telefonskom razgovoru.

Najpoznatiji među lovcima iz “Potjere”, Dean Kotiga, Lazu Golužu doživljava kao boga, priznaje.

image
Dean Kotiga
Tomislav Kristo/Cropix

- Bez imalo pretjerivanja mogu reći da je Lazo svojim radom trasirao moj život kao zaista malo tko - još od malenih nogu sam volio pitalice i kvizove, ali trenutak u kojem mi je gimnazijski prijatelj posudio knjigu "Kviskoteka - igra kvizova" dvojca Goluža-Novaković debelo je zacementirao taj interes i bio prvi i najvažniji korak na putu koji me doveo tu gdje jesam. Toliko sam bio zadivljen njegovim suludo visokim standardom da sam tih svojih formativnih godina kasnog tinejdžerstva često govorio kako bih volio postati "novi Lazo", mada u sebi znajući da je ta visina nedostižna, ali uvijek treba ciljati nemoguće.

Sjećam se da sam po dolasku u Zagreb na studij prvu godinu doslovno svaki drugi dan odlazio u NSB "vaditi" stare enigmatske časopise "Kviz" i "Kviskoteka" samo kako bih igrao njegove "La-go kocke" i kvizne pitalice, a roditelji često vole prepričavati anegdotu sa snimanja mojeg prvog kvizaškog nastupa, na kvizu "Ona ili on", gdje sam im ispod glasa, a inače vrlo nesramežljiv i direktan, rekao: "Vidi, tata, tamo je Lazo Goluža! Jako bih volio otići do njega i upoznati se, ali možda je to glupo?", nakon čega su me oni ohrabrili pa sam konačno i upoznao svog polu-boga. Nekome je to Messi, meni je to bio Lazo. I hvala mu na svemu – rekao nam je Kotiga.

Lijepe riječi za pokojnog kvizaškog velikana imala je i lovkinja Morana Zibar.

image
Morana Zibar
Biljana Gaurina/Cropix

- Ne bih bila tu da nije bilo njega, što se tiče moje kvizaške karijere. Zvučat će patetično, ali Lazo Goluža je u kontekstu kviza moj duhovni otac. Odrastala sam uz “Kviskoteku”. Ona me i zarazila ljubavlju prema kvizu. To je bio prvi kviz na koji sam se prijavila na testiranje. Sam Lazo je bio na tom testiranju. Prošla sam sve krugove i došla do samog razgovora s njim. U životu nisam imala toliku tremu i strah, a istodobno i silno uzbuđenje što dolazim pred svog idola, te ogromno poštovanje. Iz nekog razloga, on me od početka, čim smo se upoznali, simpatizirao i to je poslije samo raslo. To me ispunilo izuzetnim ponosom, jer on je bio bog i idol, a ja sam mu bila simpatična i volio me gledati u “Potjeri” i mislio da mi dobro ide. To je za mene značilo da sam svoje ispunila. Uz to što je bio kvizaška ikona, bio je i pravi gospodin, izuzetno fin, odmjeren, duhovit, svjetski čovjek – ističe Zibar.

Oprostio se i lovac Mladen Vukorepa.

image
Mladen Vukorepa
Josip Krivacic

- Mislim da je Lazo osoba kojoj najbolje pristaje naziv 'otac kvizova u Hrvata' jer brojni formati su potekli direktno od njega kao autora ili njega kao urednika. Bio je nevjerojatno dobra osoba s kojom se dalo izuzetno lako surađivati. Bio je vrlo inteligentan i načitan i sve je najbolje vrline utjelovljavao u sebi. Ovog trenutka mi je teško nešto posebno pametno reći osim da izražavam sućut gospođi Maji, njegovoj supruzi i cijeloj obitelji. Nadam se da će nova generacija kvizaša uvijek imati na umu ono što nam je Lazo Goluža ostavio u nasljeđe – rekao je lovac.

Da nije bilo Goluže, ne bi kod nas bilo ni kvizova, uvjeren je lovac Krešimir Sučević Međeral.

image
Krešimir Sučević Međeral
Neja Markicevic/Cropix

- Prije par dana je umro Maradona za kojeg su mnogi rekli da je bio nogometni Bog, imao je čak i svoju crkvu u Argentini, a za nas kvizaše na ovim prostorima je Lazo Goluža doista bio Stvoritelj. Da on nije dovukao kvizove, da nije u Hrvatsku doveo taj fenomen, ne bi bilo ni nas danas. On je na neki način zaslužan za sve to. Osobno s Lazom nisam imao prevelikih dodira, ja sam se samo zapravo susreo s njim kad je bila ona “Kviskoteka” na Novoj TV i tamo smo se sreli na testiranju. Lijepo smo popričali, a kasnije je on potpuno otišao u mirovinu, a onda su krenuli pub kvizovi i televizijski kvizovi.

image
Lazo Goluža
Davor Pongracic/Cropix

Uglavnom, kasnije smo o njemu samo čuli novosti preko Maje Jurković, njegove supruge koja bi dolazila na HTV i javljala kako je. Znam da je do zadnjeg dana pratio redovito i francuski “Brojke i slova”, kao i naše kvizove, gledao je kako se to poboljšava. Ali, ja imam dojam da je njegov pristup kvizu bio puno više Coubertinovski, da je bio romantičarski. Za vitezove uzaludnog znanja. Danas su kvizovi više financijski isplativi, ljudi to gledaju na način da idu na kviz dignuti neke pare. Nekad su išli na kviz pokazati koliko znaju. zapravo se to sve poklapa s vremenom njegovog odlaska s televizije, što nije nužno povezano, ali poklopilo se da su došla druga vremena i neki drugi trendovi – zaključuje Sučević Međeral.

image
Lazo Goluža
arhiva/Cropix

Mnogi s kojima smo razgovarali ističu veličinu i važnost Laze Goluže za kvizašku kulturu u Hrvatskoj, a svi skromno dodaju i da su zahvalni što su imali priliku surađivati s takvim znalcem.

- Meni je bila privilegija raditi sa sjajnim poslovno-privatnim timom kojeg su činili Lazo Goluža i Maja Jurković. Kao klinac rastao sam uz njihove emisije i naravno da mi je bila velika čast surađivati s njima kasnije u životu - govori Igor Grković, urednik na HTV-u koji je Goluži prvi put ruku stisnuo 1997., kada je s ekipom kviza “Upitnik” došao na Prisavlje.

image
Lazo Goluža i Maja Jurković
Neja Markicevic/Cropix

Godinu dana kasnije Grković i Goluža počinju suradnju, a 2002. godine skupa podižu jedan od najpopularnijih kviz formata “Tko želi biti milijunaš?”.

- Lazo Goluža znao je valjda sve što treba znati o kvizovima i televiziji. Ostavio je neizbrisiv trag, a ja sam osobno duboko zahvalan na svom znanju što ga je na mene prenio - govori Grković.

image
Igor Grković
HTV

Svojeg rada i prijateljstva s Lazom Golužom prisjetio se i književnik Pavao Pavličić (74), koji je bio u žiriju koji je probirao pitanja za "Kviskoteku".

- Mogu odlučno reći da je Lazo Goluža jedan od ljudi koji su na mene izvršili najveći i najpozitivniji utjecaj. I ne samo na mene, nego i na cijelu našu sredinu. Velika novost koju je on donio je bila spoznaja da je zabava ozbiljna stvar, te da znanje može biti zabavno. To je podrazumijevalo da se na njegovoj "Kviskoteci" itekako treba raditi.

image
Akademik Pavao Pavličić
Dragan Matic/Cropix

Dva njegova principa nikada neću zaboraviti. Prvi je bio taj da je sve što je na ekranu najprije trebalo biti na papiru. Drugo je to da su jedine prave zvijezde "Kviskoteke" natjecatelji. On ih je ponekad znao nazvati šampionima uzaludnih znanja. U šali, naravno, jer je njegov odnos prema znanju i zabavi bio vrlo ozbiljan. Bio je to, u konačnici, odraz njegova stava prema svijetu općenito.

Lazo Goluža je u brojnim stvarima kod nas bio prvi. Da nije bilo njega, danas ne bi bilo ni, recimo, pub kvizova. Brojne su stvari krenule od njega - rekao nam je Pavličić.

No nisu danas tužni samo oni vrli kvizaši, već i svi entuzijasti koji su kroz godine zaljubili u kvizove.

Svoju strast prema kvizovima, bloger i voditelj Domagoj Jakopović Ribafish, kao i mnogi drugi kvizaši u Hrvatskoj duguje i "malom stričeku s brkovima, idolu i legendi" Lazi Goluži.

image
Domagoj Jakopović Ribafish
Bozo Radic/Cropix

- Kad sam bio mali “Kviskoteka” se nije propuštala. U mojem domu gdje su roditelji bili profesori povijesti i zemljopisa gledali su se svi kvizovi. U vrijeme bivše države svaka je republika imala svoj kviz, no Kviskoteka iza koje je on stajao bila je nedostižna, top intelektualizma i zabave. Imao sam 16 godina kada sam se prijavio na kviz “Brojke i slova”. Tada sam upoznao Lazu Golužu. Nisam, nažalost uspio sjesti do Ivana Hetricha, ostao sam u rezervama. Ipak sam zasjao jer sam iz publike imao riječ od devet slova, dobio sam mikrofon, a imao sam golemi herpes na usni i ponosno rekao riječ - “ukiseljeno”. U “Kviskoteku”, nažalost nisam ušao iako sam pokušao više puta nisam dogurao dalje od kvalifikacija. Zato smo škvadra i ja navijali za prijatelja Dinu koji je došao do polufinala. Tada se gospodin Lazo ljutio na nas jer smo bili bučni.

U svakom slučaju, da nije bilo njega možda ne bih bio toliko lud za kvizovima. Moja pub-kviz ekipa "Nižerazredni vratnik" vrlo je žestoka, složna i ludo se zabavljamo a bili smo prvaci Zagreba i u top 10 na prvenstvu Hrvatske. Žao mi je što je otišao gospodin Lazo, čovjek koji je napravio najbolje i najviše za kvizaštvo u našoj državi, podigao ga na visoku razinu i potaknuo mnoge da u njemu sudjeluju – rekao je Jakopović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2020 14:49