Novi žiri koji čine tri vrhunska chefa Melkior Bašić, Damir Tomljanović i Stjepan Vukadin zaštitni su znak nove sezone jednog od najpopularnijih hrvatskih, ali i svjetskih zabavnih kulinarskih formata MasterChefa koji uskoro, nakon pet godina stanke, iznova kreće na programu Nove TV.
Peta sezona, najavljuje iskusni food producent Tomislav Škunca Škuf, konceptualno će biti nešto drugačija od prethodnih. Žiri od dosad javnosti nepoznata kulinarska virtuoza, koji su se dokazali kao chefovi nekih od najpoznatijih domaćih, ali i svjetskih restorana, ujedno će imati i voditeljsku ulogu. Dodatan začin showu dati će i činjenica da su sva trojica vrlo karakterno različiti.
Nova lica
- Javnosti nepoznati chefovi odličan su dio novog MasterChefa i za svaku su pohvalu. Dobro da nisu već i previše prepoznatljive face široj javnosti, nego nova lica. Damir je najstariji, 10 godina je radio u Foši, a nakon nje vraća se u Rijeku te potom radi u Bevandi u Opatiji. S velikim chefom Zdravkom Tomšićem radio je u Kukuriku i u Dragi di Lovrana i upravo ga je njegovo kuhanje zadržalo ponovno u Hrvatskoj.
Melkior Bašić, iako mlađi, također ima veliko iskustvo, pogotovo u lošinjskim hotelima, u vrhunskim restoranima, susretao se dosta s azijskom kuhinjom. Stjepan Vukadin meni je veliko i pozitivno iznenađenje. Jako je mlad i ima vrlo zanimljivu osobnu priču, kako je uopće došlo do toga da bude kuhar - ukratko je Škuf predstavio žiri.
Oštar tempo
Na samom se početku prijavilo oko 2000 kandidata, čiji se broj prvo sveo na stotinjak, pa na njih 60 s kojima je u lipnju i počelo snimanje 60 emisija koliko će ih gledatelji imati priliku vidjeti do samog proglašenja pobjednika. MasterChef pregaču za daljnje natjecanje dobit će 21 najuspješniji natjecatelj, svaki od chefova odabrat će po sedam kandidata za svoje timove, a njih top 19 ulazi potom i u MasterChef vilu i MasterChef kuhinju u kojoj nastavlja svoju avanturu.
- Tempo je zahtjevan, kako za kandidate, žiri, tako i za svu ostalu ekipu, ali atmosfera je izvrsna. Kandidati će prolaziti brojne izazove, u kojima se bore za imunitet ili za prolazak dalje, ali za neke to znači i ispadanje. Ima tu testa osjetila, pa do konkretnih kuhanja. Zadane su im svakojake stvari, od baratanja nožem, trančiranja velikih komada mesa, s čime se većina ljudi baš i ne sreću, do finesa poput finiširanja umaka, aranžiranja tanjura.
Kandidata ima različitih, onih s manje ili više iskustva, ali s velikom motivacijom i željom. Bit će izuzetno napeta igra, najavljuje Škuf televizijski spektakl.
Melkior Bašić
Svestrani chef prošao je gotovo sve segmente kulinarskog svijeta, a ljubav prema kuhinji naslijedio je od oca, uglednog chefa Silvija Belužića. Prvo televizijsko iskustvo u početku mu je, kaže, bilo malo škakljivo, a trebalo se i uskladiti s ostalim kolegama.
- Tri različita uma trebaju isto razmišljati, ne zaletavati se, pravilno se izmjenjivati u vođenju - objašnjava Melkior.
Srednju Ugostiteljsko-turističku školu završio je u Zagrebu, no nije odmah počeo raditi.
- Imao sam 18 godina i to ljeto se nisam htio zaposliti, opustio sam se i počeo raditi već u rujnu u Kreativnoj kuhinji kod gospodina Mira Biondića. Imao je edukaciju, food consulting, catering i kod njega sam radio 12 godina i kroz to vrijeme smo prolazili sve. Nakon škole nisam znao ništa, a on me naučio sve tehnike. Prolazili smo puno kuhinja i u njima se zadržavali po tri, četiri mjeseca. Bilo je tu kuhinja od tri, četiri, pet zvjezdica, restorana, fast foodova, cateringa, buffeta, a la carte. To je veliki plus - smatra Bašić.
Rekonstrukcija
Nakon 12 godina njegov je posljednji consulting bio za Jadranka hotele na Lošinju, a oni su trebali chefa za hotel Alhambra i upravo to je Melkior i postao i na tom mjestu bio tri godine.
- Prvo sam počeo s međunarodnom kuhinjom, a onda sam po gostima vidio da im se sviđa domaća i tu sam promijenio koncept i više išao na lokalnu varijantu. Surađivali smo s OPG-ima i tamo sam se razvijao i radio rekonstrukciju naše hrvatske kuhinje. Kratko sam pauzirao i vratio se na Lošinj kao korporativni chef za zonu s pet zvjezdica i u međuvremenu je krenuo MasterChef i evo me nazad u Zagrebu otkud sam i počeo - priča.
Na pitanje o usporedbi s bivšim članovima žirija, Bašić odgovara: - Teško uspoređivati, to je kao da pitate tko bolje kuha, a fora je u tome koja se kuhinja kome više sviđa. Mi svi znamo kuhati.
MasterChef je, kaže, super format za onoga tko zna kuhati i htio bi se nadograditi.
- To je odličan edukativni program. Sve ovisi o volji kandidata. Mi pružamo savjete. Ponekad smo dobri, ponekad jako strogi, ali na kraju uvijek pravedni. O kandidatima ovisi hoće li se razvijati. Kad završi MasterChef i ako odluče promijeniti profesiju, to će moći jer će imati iskustva jer na taj način s njima komuniciramo. Nekad namjerno napravimo pritisak kao u pravoj kuhinji da osjete kako zna biti. A kad su pitali za savjet kako da budu brži odgovor je - imaju osjećaj kao da uvijek kasniš - otkriva.
Pozdrav bratu
Među kandidatima ima puno različitih karaktera. Svi oni, kaže Melkior, različito gledaju na kuhinji što je jako dobro.
- Neki odskaču od ostalih, ali stvar je u tome da svaki od nas iz žirija to misli za nekog drugog. U jednom trenutku kandidati se dijele u timove, i tada se vidi da smo birali potpuno različite ljude. Najbolje u showu je kad vidim kako ljudi napreduju, a najteže je kad moramo odlučiti i reći nešto što nije dobra vijest. Atmosfera je super, svi su jako pozitivni, svaki dan je novi izazov i nikad nije monotono. Ovom prilikom pozdravljam svog brata Zlatka jer uvijek kaže da ga zaboravim - za kraj poručuje.
Damir Tomljanović
Iskusni chef najstariji je među članovima žirija, a kulinarski je zanat počeo peći još tijekom osnovne škole.
- Jako dugo sam u ovom poslu. Prvi sam put ušao u kuhinji 1990. kao klinac od 13 godina, postao sam stipendist hotelskog poduzeća u Novom Vinodolskom i to je bio moj prvi susret s profesionalnom kuhinjom. Govorili su ako preživim prvu sezonu da ću vjerojatno ostati u kuhinji. Nije me se štedjelo, puno se radilo i po deset sati dnevno. Imao sam sreću da sam radio s jako dobrim chefovima koji su me gurali naprijed. Vidjeli su moju želju i to me dovelo ovdje gdje jesam. Chef si onog trenutka kad znaš cijeniti svoj tim jednako kao i sebe jer bez njih si nitko - objašnjava Tomljanović.
Vratio se u Rijeku
Za sebe će reći da je prošao uistinu svašta i napominje da je proživio četiri života u kojima je ekstremno mijenjao baš sve.
- Nakon Hrvatske sam otišao vani i živio u Berlinu dosta godina, vratio se u Rijeku i nakon toga deset godina proveo u Zadru, pa iznova Rijeka i Zagreb. Volim putovati i kemiju među ljudima. Kuhinja je mjesto gdje možete upoznati ljude iz cijelog svijeta i jako puno naučiti, družite se s ljudima koje u niti jednom drugom poslu ne biste mogli sresti. Kemija koju stvara kuhinja je jedinstvena i kad se navučete na to, teško izlazite - siguran je Tomljanović.
A kad je njegova preferencija hrane u pitanju, tvrdi kako kuhari uglavnom jedu junk food.
- Kuhate i isprobavate, ali u većini slučajeva ne jedete. Kad idemo jesti, idemo uživati i to je vrsta edukacije. Jako smo zahvalni gosti, ne kritiziramo, nego smo previše ushićeni. Nikad nisam kritizirao kolegu, ali ushit mi je jesti nešto što je netko drugi smislio i vidjeti što želi time reći. No, u 1 sat u noći tu su junk food i pekarnice. Tako je i ujutro. To je definicija kuhara - tvrdi Damir.
Proživljavanje
U voditeljskoj, ali i sudačkoj ulozi vrlo se brzo snašao, a sva trojica chefova su se, kaže, vrlo brzo povezali i nadopunjavaju se u različitim segmentima. Emocije su prisutne i kod kandidata i kod chefova, a najteže je nekome srušiti snove, no s druge strane nekome ih pomažu i ostvariti.
- Ekipa MasterChefa je genijalna, svi smo povezani i ima dana kad je pravi užitak raditi.
No, najveća vrijednost showa su kandidati. Vidi se velika promjena u Hrvatskoj u ovih nekoliko godina dok MasterChefa nije bilo. Vidimo nove generacije i novo promišljanje gastronomije, ljudi vide Hrvatsku i hranu na jedan drugačiji način i to me jako veseli.
Dolaze nove generacije i za svakog iskusnog kuhara je bitno da pomogne mladima da uđu u posao, gastronomiju, proizvodnju hrane, da razmišljaju i proživljavaju. MasterChef je strahovito afirmativan u tom pogledu i daje svima dubinu na kojoj mogu prezentirati sebe i svoje ideje. Gledatelji moraju shvatiti da show nije o nama trojici nego za kandidate i bit će jako zanimljivo - napominje.
Iskreno se nada da je među natjecateljima više potencijalnih kolega koji će ozbiljno zagristi za kuharski poziv.
- Volio bih samo da oni koji u ovaj posao uđu i ostanu u Hrvatskoj. Treba ići vani i skupljati znanje, ali onaj stvaralački dio karijere gdje daješ svoj maksimum trebali bi ostati ovdje - siguran je.
Ovo novo životno iskustvo definitivno ga je, tvrdi, obogatilo za puno novih prijateljstava od kojih će neka ostati i za cijeli život, a najteže mu pada oprostiti se od nekoga.
Stjepan Vukadin
Najmlađi chef u žiriju ujedno je i jedan od najboljih na domaćoj gastronomskoj sceni, ali i onaj s najzanimljivijom životnom pričom. Oko svojeg se prvog televizijskog angažmana ovaj 28-godišnji majstor kuhinje neko vrijeme premišljao, no presudila je želja da mladima pokaže da vrlo rano mogu uspjeti u onome što rade, ako imaju volju i želju za napredovanjem. Na novom se terenu, baš poput ostale dvojice kolega vrlo brzo snašao. No, prije nego što je odlučio slijediti svoj san da postane kuhar, sa samo 14 godina Stjepan je osjetio poziv i htio postati svećenik.
Ostani dobar čovjek
- Prvo mi je bio plan biti kuhar, ali upisao sam računarstvo u Šibeniku. No, prije kraja prvog polugodišta osjetio sam poziv da odem u Sjemenište. Jedno sam se jutro probudio i mislio sam samo o odlasku u svećenike i to nije stajalo tjednima. Isti je osjećaj i kad se zaljubiš, kad misliš o toj osobi konstantno. Tako sam i ja mislio o Sjemeništu jer sam odgojen u kršćanskoj obitelji, uz četiri sestre i brata. Skupa smo se molili prije ručka, blagoslavljali jelo, molili krunicu, a i stric mi je svećenik i to su mi urođene stvari i normalan bi slijed bio i da se to dogodilo.
Otišao sam u Sjemenište u Split i bio tamo pola godine i tada shvatio da to ipak nije put koji želim. Kuhinja je uvijek više iskakala. Neću nikad zaboraviti riječi svog rektora Mladena Parlova kad sam mu rekao da to nije put kojim želim ići. Rekao je: Stipe, ne trebaš biti ni svećenik, biskup, kardinal ni papa da bi bio dobar čovjek. Ti to jesi i ostani takav. Nemoj izgubiti Boga u životu i on će te navoditi putem kojim trebaš ići - iskreno je ispričao Stjepan.
Čim je upisao školu za kuhara, odlučio je doći do pozicije chefa kuhinje i u vrlo brzo to se i ostvarilo.
- Već s 23 sam bio chef i vodio tim od više od 20 ljudi. Kad sebi zacrtaš jasnu sliku u glavi i put kojim želiš ići i napredovati i učiti, to će i doći. Odradio sam praksu u Marini Frapa i odmah mi je direktor ponudio posao jer u prvoj sezoni su ostali bez chefa kuhinje i kuhara i sve je ostalo na meni. Našao sam se u vatri i upravo je ta sezona od mene napravila ovo što sam danas. Poslije je sve bilo lakše - prisjeća se.
Nikome od chefova televizijski set nije prirodno okruženje, u kuhinji rade ono u čemu su najbolji, no dodirnih točaka ipak ima.
Bitna psihologija
- Trebaš biti psiholog, znati s ljudima, procijeniti kad trebaš popustiti, kad stisnuti. Ljudima treba pružiti znanje, dati volju i postaviti stepenicu, a oni trebaju odlučiti hoće li na nju zakoračiti ili ostati ispod. MasterChef je drugačiji jer stvarno ljudima daje priliku da uspiju u onome što vole i što rade.
Natjecatelji će po završetku showa imati priliku jer, nažalost, u ugostiteljstvu i kuhinji smo u deficitu radne snage i sigurno će biti mjesta za učenje, napredovanje, ali i stalno zaposlenje. Najljepše mi je vidjeti kandidate kako rastu i napreduju naočigled. To ti ispuni srce i daje elana da se još više trudiš i radiš s njima. Svi koji su prošli imaju ono nešto, dobili su priliku za učenje i napredovanje i sve je na njima.