Nakon što je Vrhovni sud u Zagrebu objavio odluku kojom se poništava presuda Županijskog suda u Splitu o zajedničkom skrbništvu Severine i Milana Popovića nad sinom Aleksandrom, prvo se oglasila spomenuta pjevačica, a sada i šef Vrhovnog suda.
Radovan Dobronić za Index je rekao da se pjevačica trebala obratiti njemu za pomoć i da mu nije drago što sve iznosi u javnost.
"To je obiteljski spor o povjeravanju djeteta, govoriti o tom predmetu je osjetljivo. Severina je nacionalna heroina, no ja nisam sklon takvom načinu iznošenja u javnost. O tome se ne treba pisati. Ja bih čak rekao da ona to zlorabi. Bilo je optužbi da je ona prijetila, ovom-onom, ne znam kome. To nalaže na oprez. Budite sigurni da nitko nije specijalno protiv nje. Na kraju se utvrdi na sudu, pogreške su moguće, u nekim slučajevima su sistemske.
Mogla se obratiti predsjedniku suda, može se obratiti meni. Ovaj način na koji se sada o tome govori... Manje-više svaka majka i otac su na te stvari osjetljivi. Ovako se piše jer je to Severina. Nije mi simpatično da ona kao majka na taj način govori u javnosti, nije mi to simpatično. Nije osnovano načelno sumnjati u sudske odluke, naročito Vrhovnog suda.
Severinu se tu ne može shvaćati malom i nemoćnom ženicom. Ona je vjerojatno najmoćnija u Hrvatskoj, i zato što je jako popularna i zato što je imućna. Ja bih tu bio jako oprezan", rekao je Radovan Dobronić za Index.
Nakon spomenute odluke, oglasila se i Severinina odvjetnica Jasminka Biloš za N1 televiziju.
"Nakon pravomoćne presude Županijskog suda u Splitu, koja je poznata svima unazad dvije godine, od suprotne strane je uložen prijedlog za dopuštenje revizije. Vrhovni sud je takav prijedlog prihvatio. Revizija za koju ste saznali je donesena takva kakva je. Ona je vrlo kontradiktorna i za mene nije bilo osnove da se takva odluka donese, iz više razloga.
Prvo, što je Severina aktivno sudjelovala u tom postupku i obrazložila je zašto takva revizija ne bi trebala biti dopuštena i usvojena. Praksa na koju se Vrhovni sud pozivao i koja je bila priložena uz prijedlog za reviziju, ni na koji način se ne može uspoređivati s praksom koja je u ovom konkretnom slučaju bila. Međutim, postoji ustavnosudska praksa koja bi trebala obvezivati Vrhovni sud, a koja je u identičnoj pravnoj stvari zauzela stav da tužiteljici, podnositeljici ustavne tužbe nisu povrijeđena temeljna ljudska prava i pravo na pravično suđenje.
To je zato što sud nije, nakon što se vještaci nisu odazvali na ročište, ponovno vještake pozvao radi saslušanja, već je donio odluku na temelju činjenica koje je utvrdio u spisu. Ta ustavnosudska odluka bi trebala obvezivati Vrhovni sud. Mi smo se na tu ustavnosudsku odluku i pozivali u odgovoru na reviziju, međutim, kako vidim iz te anonimizirane odluke Vrhovnog suda, Vrhovni sud se na takvu odluku uopće nije osvrnuo.
Ono što je apsurdno jest i činjenica da će sad Županijski sud odlučivati o valjanosti presude koju je donio prvostupanjski sud 2019. godine", rekla je odvjetnica.