Kao klinac, početkom osamdesetih, Toni Milun želio je biti sudac koji će pošteno suditi i promijeniti svijet. No, prevagnula je matematika, a zgodni seksi profesor, čija se emisija “Financijalac” nešto više od godinu dana prikazuje na HRT-u, postao je TV zvijezda koja prima i pisma obožavateljica.
Pitanja na cesti
- Kad smo krajem 2015. godine krenuli sa snimanjem ‘Financijalca’, nismo imali mnogo iskustva. I meni i Aniti Cvetnić, koja je glavni mozak emisije, to je bio prvi televizijski projekt. U međuvremenu smo mnogo naučili, a ja sam se opustio pred kamerom. Kao veliko priznanje za naš trud prije nekoliko mjeseci došla je Nagrada Akademije Zagrebačke burze za doprinos edukaciji o tržištu kapitala. Teme za emisiju pronalazimo u svakodnevnom životu. Ponekad me građani na cesti zaustave i pitaju za pomoć u vezi kredita ili otvaranja obrta, pa nas to potakne da snimimo emisiju - priča Milun (44), koji priznaje da se sve stvari u životu ipak ne mogu matematički izračunati.
- Postoje važne stvari poput ljubavi ili prijateljstva koja se teško matematički mogu odrediti, ali vidim da u zadnje vrijeme znanstvenici ipak uspijevaju izmjeriti neke pokazatelje u našem tijelu: hormone koji se luče kad smo zaljubljeni, sretni ili tužni tako da je teško pronaći područje gdje nema matematike - ističe profesor koji financijsku pismenost građana Hrvatske ocjenjuje kao vrlo nisku.
Promjene na tržištu
- Za to je prvenstveno odgovoran obrazovni sustav koji se slabo prilagođava suvremenim potrebama. Ekonomija se drastično promijenila u zadnjih 25 godina, a učenici u školama i dalje uče po starom sustavu. Ipak stvari se lagano mijenjaju i upravo je u tijeku jedan EU natječaj za financijsku pismenost koji će ipak uvesti financijsko obrazovanje u škole, tako da vjerujem da će za par godina vođenje vlastitih financija postati obavezan dio obrazovnog programa. Također je bitno podizati svijest o cjeloživotnom učenju. Kod nas još uvijek prevladava pogrešno mišljenje da obrazovanje prestaje u trenutku kad završimo srednju školu ili fakultet - upozorava matematičar koji tvrdi kako matematika može biti zabavna. Po čemu?
- Većina ljudi kaže da se boji matematike, a s druge strane vole rješavati sudoku, tetris i slične igre. U zadnje vrijeme se često u medijima pojave zagonetke koje traže logički ili matematički način razmišljanja i svi ih vole igrati - kaže Splićanin koji se kao mladić preselio u Zagreb. Po čemu pamti svoje odrastanje?
- Činilo mi se da sam nekako drugačiji, zanimale su me neke druge stvari nego moje vršnjake i nisam nalazio ljude sa sličnim interesima. Dolaskom u Zagreb na fakultet to se promijenilo. No, i dalje mi je Split u srcu. Volim otvorenost i direktnost koju ljudi u Dalmaciji imaju. A tu su i more, plivanje, bez kojeg ne mogu, opušta me. Iako sam radoholičar, ljeti po cijele dane provodim na plaži. Nisam se još navikao na zagrebačku zimu. Ono što bi Split mogao poboljšati jest to da postane otvoreniji za nove ideje - govori Dalmatinac koji je kao klinac samog sebe jednog dana zamišljao u sudnici.
Izgubljeni snovi
- Da, mislio sam da ću biti sudac koji će suditi pošteno i promijeniti svijet, ali onda je ipak prevladala matematika. Čim sam naučio čitati i pisati bilo je dovoljno da vidim brojke, odmah bi mi se slagale kombinacije u glavi, na primjer, kad bih vidio broj 236, odmah bih bez napora promislio 2 puta 3 je 6 - prisjeća se Milun koji je matematiku predavao i školarcima, kao i studentima. Koliko je jedinica podijelio?
- Mislio sam da nisam strog, ali baš sam prošli tjedan čuo da se po fakultetu priča drugačije. Volim postaviti kriterije kojih se držim. Sjećam se, prije nekoliko godina, kad sam radio na Stručnim studijima ekonomije, gospođe u srednjim godinama koja je pisala ispit iz poslovne matematike i dobila je nešto ispod 50 bodova, koliko bi bilo dovoljno za prolaz. Došla je na uvid ispita i rasplakala se. Meni se srce paralo, ali nisam smio to pokazati. Da sam joj tada poklonio ocjenu, mnoštvo drugih studenata bi došlo i tražilo veću ocjenu. Svaki nastavnik mora postaviti jasne kriterije i toga se držati, u suprotnom nastane kaos - upozorava Milun koji ima svoju formulu pomoću koje sve one koji nisu ‘’matematički” tipovi može natjerati da zavole mnogima mrski predmet.
- Mnogi učenici nisu ‘matematički’ tip. To su uglavnom osobe koje imaju izraženu umjetničku crtu. Ali i oni će u životu trebati plaćati račune i vjerojatno dizati kredite ili biti u prilici odabrati oblik štednje koji njima najbolje odgovara, tako da elementarnu matematiku trebaju poznavati svi. Ali za takve učenike prikladniji su kreativni zadaci ili neki oblici zagonetki, koje bi riješili na svoj način, bez korištenja formula. Zapravo im trebamo podvaliti matematiku da ni ne shvate da se radi o matematici - predlaže profesor koji je ponosan na to što su se zahvaljujući njegovim videoinstrukcijama iz matematike, prema diplomskom radu koji radi jedan njegov student, ocjene posjetitelja Milunove stranice s prosječnih 3,0 popele na 3,8.
Voli glazbu
- Ako je to točno, onda se zaista trud koji smo uložili isplatio. A još uvijek učenici i njihovi roditelji nam se javljaju i zahvaljuju na objavljenim materijalima. Sjećam se poruke jednog učenika koji je svake godine išao na popravni i onda otkrio moju stranicu, proučio videa i dobio prvu peticu u životu iz matematike. Kaže da ni profesor nije mogao vjerovati - govori Milun koji poput mnogih matematičara jako voli glazbu.
- Obožavam glazbu. Nažalost, nemam sluha i kad sam se u osnovnoj školi htio upisati u zbor, cijeli razred je primljen osim mene. Ako želim nešto otpjevati, ne znam to intuitivno, već moram naučiti kad trebam pjevati visoke, a kad niske tonove. Što se tiče glazbe, posljednjih godina slušam elektronsku glazbu, uživam u ritmu i još uvijek volim izlaziti po klubovima i dobro se isplesati. Omiljeni autori su mi trenutačno Nu i Bedouin. Ali slušam i druge vrste glazbe - što sam stariji, više mi odgovara lagana glazba pa slušam i naše evergreene, Gabi Novak, Meri Cetinić... - kaže Milun koji matematiku primjenjuje i u kuhanju.
- Prijatelji mi se smiju jer nemam osjećaj za kuhanje - za sve moram znati mjeru: kad mi se kaže ‘malo posoliti’, ne znam koliko je to malo, trebate mi reći je li to jedna žličica ili pola. Nedavno sam čitao recept u kojem piše: peći dok ne dobije zlatnožutu boju. Ja jednostavno ne znam koja je to zlatnožuta boja, ali shvatio sam da je to općenito muški problem jer mi razlikujemo samo od 6 do 7 boja, dok žene vide sve nijanse i za svaku imaju naziv. Ja još uvijek brkam roza i ljubičastu - kaže seksi profesor. Je li mu drago čuti takve komplimente?
Fitness i plivanje
- Pa, drago mi je to čuti. Ako će zbog toga nešto više i naučiti, odlično - kaže kroz smijeh. Prima li, otkako radi na HRT-u, pisma, e-mailove ili SMS-ove obožavateljica? Što mu pišu?
- Otkad radim na HRT-u imam premalo vremena za flert, zapravo imam premalo vremena za ikakav privatni život. A dobijem ponekad ‘nemoralne poruke’. Uglavnom budu zabavne, ali više šaljive nego ozbiljne - kaže profesor koji dobru liniju održava trčanjem i jogom.
- Kako puno radim intelektualno, potreban mi je psihički odmor. Pronalazim ga u meditaciji, jogi i sportu. Tri do četiri puta tjedno idem na trening: fitness ili plivanje, a dvadesetak minuta svaki dan posvetim jogi - otkriva Toni Milun.