Kako se već trideset godina neprestano bavim glazbenom kritikom i novinarstvom, a velik dio svojih intervjua sačuvao sam na snimačima, odlučio sam ih prilagoditi dokumentarnom serijalu “Žene u glazbenoj industriji”, koji HR2 počinje emitirati u utorak, 14. listopada. Uz to, kako je i European Broadcasting Union pokrenuo glazbenu inicijativu o ženama u današnjem glazbenom svijetu, bilo mi je izazovno da argumentiranim materijalom odgovorim na njihov projekt i predstavim odlične, važne i utjecajne žene koje u Hrvatskoj pridonose glazbenom stvaralaštvu.
Osim toga, žene su i glavna tema ovogodišnjeg Nacionalnog dana albuma, koji će se u Hrvatskoj obilježiti 23. listopada, kaže HRT-ov urednik, komentator, glazbeni kritičar i voditelj Zlatko Turkalj Turki, koji će u deset nastavaka predstaviti 36 zanimljivih intervjua i priča u kojima ističe ulogu žena te odnos prema njima u glazbenom svijetu i produkciji.
Za ovaj projekt Turki se pripremao tako što je temeljito preslušavao snimke, odabirao dijelove koji će na najbolji način predstaviti svaku od glazbenica i umjetnica, a pritom je želio izbjeći standardni klišej koji će kroz razgovore pratiti čisti biografski podaci.
Nepoznate priče
- Smatram da je najveća vrijednost ovoga radijskoga dokumentarnog serijala, kao i knjige koja će uskoro biti objavljena, baš u tome što su iznesene neke dosad nepoznate pojedinosti iz svijeta diskografije, razmišljanja i stajališta uspješnih žena i glazbenica.
Siguran sam da će svaki od intervjua u knjizi biti zanimljivo štivo dobrim poznavateljima glazbe, ali i polazište u istraživanju onima koji se do sada nisu susreli s radom predstavljenih autorica, kantautorica i pjevačica - kaže čuveni radijski urednik, u čijem serijalu gostuju Tereza Kesovija, Gabi Novak, Josipa Lisac, Radojka Šverko, Zdenka Kovačiček, Meri Cetinić, Beti Jurković, Anica Zubović, Ljupka Dimitrovska, Maja Perfiljeva, Jadranka Stojaković, Vera Svoboda, Amira Medunjanin, Jasna Zlokić, Doris Dragović, Alka Vuica, Ljiljana Nikolovska, Zorica Kondža, Vanna, Mirela Priselac Remi, Nina Badrić, Danijela, Severina, Matija Vuica, Ines Prajo, Arijana Kunštek, Maja Blagdan, Emilija Kokić, Meri Jaman & Anita Valo, Lea Dekleva, Tamara Obrovac, Lidija Bajuk, Vjekoslava Huljić, Dunja Knebl, Nina Romić, Renata Sabljak i Mia Dimšić.
Što je Turki, razgovarajući sa svojim gošćama, zaključio o odnosu prema ženama u glazbenom svijetu i glazbenoj produkciji?
- Prema onome što čujemo kao krajnji proizvod, kao snimljenu pjesmu ili album, svima se čini da je sve više-manje bilo jednostavno i lako ostvariti. No, pojedini slučajevi vrlo su zanimljivi i različiti od tog uobičajenog razmišljanja. Tereza Kesovija prisjetila se atmosfere u Francuskoj sredinom šezdesetih godina i ispričala kako se, ako je netko izvan Francuske u to vrijeme želio imati hit u Francuskoj, morao najprije javiti Lucienu Morisseu, direktoru programa Europe 1, koji je tada vladao u francuskom glazbenom scenom u svijetu. Beti Jurković otkrila je kako se od pjesama koje su nazivali ‘ljige’ ili ‘kuruze’ dobro živjelo. Kad je napisala ili izabrala nekakvu pjesmu, onda bi svoju Štefu, koja je radila kod nje, pitala: “Štefa, kaj Vam se to dopada?”
Ona bi rekla: ‘Joj, milostiva, kak je to lepo, tu morate zeti.’ I točno to su bili kriteriji, rekla je Beti Jurković. U ovom serijalu, nadalje, doznat ćemo i kako je jednoj od naših glazbenih diva još na prvoj audiciji sugerirano da se ne bavi pjevanjem i da potraži pomoć liječnika jer je, prema mišljenju jednog od članova žirija, imala ozbiljnih zdravstvenih problema.
No, samo nekoliko godina poslije počeli su sjajno surađivati, a dama s ‘problemom’ glasnica pjeva dandanas. Ili, recimo, drugi slučaj, u kojem je pjevačici odbijena suradnja uz obrazloženje da je previše stara i da pjeva previše nisko. A tko nisko pjeva, ima i nisku nakladu prodaje nosača zvuka.
Zanimljiva je i priča jedne od naših najboljih pjevačica, koja je pjevanje zamijenila glumom jer ju je stalno pratila nepravda. Mediji su uporno pisali ne o njezinoj pjevačkoj kvaliteti, nego o tome kako je uspješna jer ju neki ljudi na televiziji “guraju”. Dirljiva je i priča pjesnikinje koja je napisala neke od najljepših uglazbljenih stihova, a da joj nitko nikada od kolega nije prišao i čestitao - otkriva Turki, kojeg pitamo koliko su žene, prema njegovu mišljenju, moćne u glazbenom svijetu Hrvatske.
Obitelj i glazba
- Danas više nego ikada prije. Tome u prilog idu i najbolji životni primjeri, kao i glazbeni potezi nekih od naših glazbenih diva: Josipe Lisac, Tereze Kesovije, Gabi Novak, Zdenke Kovačiček, Radojke Šverko ili Meri Cetinić, koje su nakon teškog, dugotrajnog i marljivog rada uspjele doći do statusa kada su jasno mogle reći što ne žele i kako zamišljaju svoj glazbeni stil i život. Uz to, mogle su odlučiti hoće li se potpuno posveti samo glazbi ili će napraviti stanku zbog obiteljskih razloga i, najvažnije, koje će pjesme, kojih autora i kada snimiti.
Zahvaljujući njihovu stajalištu i borbi, osobnost, glazbeni karakter i rad jedino su mjerilo iskrenosti, uspjeha i obostranog zadovoljstva u glazbenom svijetu - govori autor projekta “Žene u glazbenoj industriji”, koji prati i izlazak knjige i dvostrukog vinila koji je sadržajno (pjesmama) svojevrsni soundtrack ove vrijedne glazbene zbirke. Koje će sve pjesme biti na vinilu i tko ih je birao?
- Pjesme smo zajednički odabrali Želimir Babogredac i ja. Misao vodilja u sastavljanju albuma bila nam je upravo pjesma u kojoj se na neki način može čuti i osjetiti emocija, ali i stajalište i glazbeni karakter svake od autorica ili pjevačica. Svaka od ovih pjesama prati priče iz knjige i radijskog serijala. Tako su na albumu, među ostalim, pjesme: ‘Ja sam žena’ Meri Cetinić, ‘Make up’ Josipe Lisac, ‘Pokora’ Zorice Kondže, ‘Pismo’ Jasne Zlokić, ‘Meni je ljubav sve na svijetu bila’ Radojke Šverko, ‘Zora djevojka’ Lidije Bajuk, ‘Što te nema’ Jadranke Stojaković, ‘Svemu dođe kraj’ Beti Jurković, ‘Ja sam vlak’ Emilije i Nine, ‘Ja sam žena’ Zdenke Kovačiček, ‘Kuća za ptice’ Gabi Novak te ‘Što je ostalo od ljubavi’ Tereze Kesovije - otkriva Zlatko Turkalj Turki.