Emisija o svemiru "Andromeda" i legendarni Ante Radonić poslastica su za svemiroljupke i svemiroljupce. Najbolja emisija svih vremena. "Andromeda" je kontrapunkt hejterstvu, živčanosti, oaza mira u današnjem kaotičnom nemiru... - ovo su neki od komentara na Facebook stranici emisije "Andromeda", koja već 27 godina ide na Drugom programu Hrvatskoga radija uz stručne suradnike Antu Radonića i Korada Korlevića, a pod budnom paskom Dubravke Družinec Ricijaš.
- Emisija je krenula u proljeće 1996., a idejni začetnik je bila Tanja Devčić. Ona je prije toga radila emisije iz ekologije, a voljela je i astronomiju. Kako je Tanja bila urednica na Drugom programu radija, imala je priliku pokrenuti novu emisiju. Došla je k meni u Tehnički muzej i pitala me jesam li spreman za suradnju. Vrlo brzo smo se dogovorili oko koncepta emisije i odmah smo počeli suradnju s Koradom Korlevićem. I tako smo je počeli raditi s elanom, ljubavlju i voljom. Nažalost, Tanja se razboljela i 2017. godine preminula. Nakon Tanje Devčić pridružila nam se Dubravka Družinec, vrlo sposobna radijska urednica i voditeljica, koja je s ljubavlju prihvatila posao jer je voljela te emisije još dok smo ih radili s Tanjom - prisjetio se Ante Radonić, legendarni popularizator znanosti, posebice astronomije i svemirskih letova.
- Cijeli svoj život posvetio sam popularizaciju znanosti. To mi je dobro išlo jer sam uvijek volio drugima prenositi informacije koje sam saznao. Toliko me toga zanimalo da sam pažljivo pratio mnoga područja: i ona vezana za astronomiju, astrofiziku, astronautiku, rakete nosače... Kad desetljećima pratite razna područja, onda puno toga znate i to vas vuče da pratite i dalje. Ne možete stati jer se svakodnevno događa nešto zanimljivo - rekao je Radonić.
Rođen je u Korčuli, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
- Za svemir sam se zainteresirao još u osnovnoj školi te posebno u gimnaziji. Sjećam se da sam u prvom razredu gimnazije u Korčuli volio prijateljima pričati zanimljive događaje vezane za svemir. Kao učenik pokušao sam naučiti iz enciklopedija neke osnove. Pažljivo sam slušao radioemisije, pa sam tako naišao na neke koje su bile tehnički žurnali na radiju: bilo na Glasu Amerike ili Radio Moskvi. To mi je pomoglo da pratim što se zbiva i na Zapadu i na Istoku. Poslije sam počeo pratiti razne časopise i sa Istoka i sa Zapada kako bih stekao uvide što rade jedni, a što drugi. Dok sam bio gimnazijalac, inženjer Mike Vucelić na Glasu Amerike komentirao je svemirske misije Apollo. On je kao inženjer radio u kontroli leta programa Apollo i bilo je jako zanimljivo slušati našeg inženjera koji je radio u NASA-i. Poslije sam upoznao Mike Vucelića i organizirao niz njegovih predavanja u Tehničkom muzeju - prisjetio se Radonić.
Od 1972. do umirovljenja 2017. godine radio je u Tehničkom muzeju "Nikola Tesla" u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s astronautikom, gdje je redovito održavao predavanja za školske grupe i građane.
- Uvijek sam imao puno posla jer godišnje dođe oko 400 raznih grupa: mahom školskih grupa iz cijele Hrvatske, ali i iz Slovenije te BiH. Bila su tu i javna predavanja navečer za građane: održao sam oko 500 javnih predavanja, kako u Zagrebu, tako i diljem Hrvatske. To je sve živi kontakt s publikom: kad vidite da vas ljudi pažljivo slušaju, onda imate volju predavati i razgovarati s njima - rekao je Radonić.
Napisao je više od 300 popularnoznanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima. - Najviše sam pisao za časopis zagrebačke zvjezdarnice Čovjek i svemir, u kojem sam još 1970. godine napisao članak o drami misije Apollo 13, časopis Hrvatskoga prirodoslovnoga društva Priroda te u dnevnim listovima Vjesnik i Večernji list. U časopisu ABC tehnike napisao sam feljton u 23 nastavka pod nazivom: ‘Astronautika‘. Pisao sam i članke za Leksikon i Opću enciklopediju Leksikografskog zavoda ‘Miroslav Krleža‘. Napisao sam i poglavlje ‘Nove spoznaje o tijelima Sunčeva sustava‘ u knjizi ‘Pogled u svemirski ocean‘ u izdanju Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva - rekao je Ante Radonić.
Razgovor smo nastavili o emisiji ‘Andromeda‘.
- Emisija ide svaki utorak od 20 do 22 sata: nekad budu male promjene u terminu kad je neki važan prijenos nogometne utakmice. Onda se slušatelji bune i pitaju kako može biti važnija utakmica od naše emisije. No, to je rijetko, emisija ide praktički cijele godine, čak i ljeti. Tema je uvijek puno, tako da i ne stignemo uvijek proći sve o kojima smo razmišljali. Nikad ne planiramo puno unaprijed što ćemo sve imati u emisiji, nego komentiramo čim se nešto novo pojavi. Nastojimo biti ažurni da pratimo najnovije događaje jer ljudi to vole - ustvrdio je Radonić.
"Andromeda" je vrlo slušana emisija, ne samo diljem Hrvatske nego i u Sloveniji, BiH i Srbiji. Primjerice, dok je radio u Tehničkom muzeju, događalo se da neki ljudi iz Slovenije dođu na neko Radonićevo predavanje i kažu mu da redovito slušaju "Andromedu", pa su u emisiji čuli najavu predavanja. Ponekad se u "Andromedu" jave i slušatelji iz udaljenijih europskih država kao što su Nizozemska i Švedska koji emisiju slušaju preko interneta.
- Interesantan je taj kontakt sa slušateljima. Bude jako zanimljivih pitanja, a posebnu draž pruža osjećaj da emisija ide uživo. Nekad se jave neki slušatelji koji nemaju baš logična pitanja ili imaju sasvim krive predodžbe, pa se ozbiljni slušatelji bune jer ne žele da se na to gubi vrijeme. No, mi imamo strpljenja i s onim slušateljima koji su ponekad teški. Danas naiđete na ljude koji ne vjeruju da su ljudi bili na Mjesecu. Obično su to ljudi koji imaju malo znanja, pa lako nasjednu na razna ‘smeća‘ na internetu. I onda nastupaju s pozicije da oni znaju nešto što stručnjaci ne znaju. I tako iz neznanja prenose posve krive informacije. No, moraš znati neku temu da bi o njoj mogao raspravljati - istaknuo je Radonić.
Priznaje da mu je nakon 27 godina "Andromede" teško izdvojiti neku emisiju koju posebno pamti.
- No, možda je to bilo kada je prije desetak godina je u Zagrebu boravio astronaut Charles Duke, član misije Apollo 16, predzadnje misije na Mjesecu. Kad je gostovao u Zagrebu, Duke je imao nekoliko predavanja pa smo ga doveli na radio. Bilo je to jako zanimljivo i uzbudljivo: čovjek koji je hodao na Mjesecu, gdje je boravio tri dana 1972. godine, uživo je pričao u ‘Andromedi‘. Više puta smo imali razgovore s našim poznatim astronomima i profesorima na Sveučilištu Washington u Seattleu, Željkom Ivezićem, direktorom gradnje opservatorija Vera Rubin (VRO), koji će uskoro postati jedan od najvećih teleskopa na Zemlji, i Marijem Jurićem, koji također surađuje na tom projektu. Posebno mi je bilo drago što smo nedavno imali obojicu u istoj emisiji - ispričao je Radonić.
Njegove brojne poklonike, među kojima je i autorica ovoga teksta, uvijek iznova fascinira strast s kojom Ante Radonić govori pa tako i najdosadnije podatke, kao što su neki tehnički detalji letjelica, učini vrlo zanimljivima.
- Za mene brojke nisu samo brojke. Meni je svaki broj vezan za neku dinamiku i odmah uspoređujem s nečim poznatim. Kad čujem za masu neke svemirske letjelice, odmah znam što to znači, koja je raketa potrebna i koju brzinu treba postići. Nekad radim i kalkulacije. Sve te podatke koji su nekome dosadni, toliko povežem s drugim stvarima da je to meni dragocjeno i onda to lako i zapamtim te prenesem slušateljima – rekao je Radonić.
U trenutku našeg razgovora još nije znao koja će biti tema iduće emisije, no priznao je da još dugo želi putem Andromede, medijskih istupa ili javnih predavanja prenositi svoje znanje kao i najnovije spoznaje iz astronomije, astrofizike i astronautike.
- Planiram i dalje, u formi sam kao i uvijek. Imam osjećaj da se još više zagrijavam jer imam iskustvo, puno toga sam dosad pratio pa imam neku arhivu u sebi. S druge strane, toliko toga se događa, kao da svaki dan znam sve više i to me vuče dalje da to prenosim. Nikada mi to nije teško – zaključio je Ante Radonić.