Kralj Charles III. ne želi spektakularno raskošnu krunidbu sljedećeg proljeća, nego takvu kakva bi pokazala novi imidž britanske monarhije ili monarhiju na njegov način. Za datum bi, spekuliraju mediji na Otoku, mogao odabrati datum krunidbe njegove majke, kraljice Elizabete II., 2. lipnja.
Novi vladar Ujedinjenog Kraljevstva posljednjih je 12 dana predvodio naciju u žalovanju za preminulom kraljicom, a sada je otputovao u Škotsku. Opraštanje od Elizabete II. sada ulazi u drugu fazu, fazu kraljevskog žalovanja koje se tiče isključivo obitelji, zaposlenika monarhije i vojnih jedinica koje imaju ceremonijalnu ulogu i neposredne dužnosti u kraljevskoj kući i traje sedam dana.
No, "Operacija Zlatna kugla" što je šifra projekta krunidbe novog monarha,već je pokrenuta. Točnije, kako piše Daily Mail, krenula je odmah nakon kraljičine smrti u dvorcu Balmoral.
Otkako je umrla, Charles III. je prisustvovao brojnim svečanostima u ulozi novog kralja, posjetio je sve dijelove Ujedinjenog Kraljevstva, ugostio svjetske vođe u Buckinghamskoj palači i predvodio obitelj tijekom posljednjeg ispraćaja kraljice Elizabete II. u ponedjeljak.
Iako on trenutno ne razmišlja o krunidbi, izvori bliski Palači i novom kralju otkrili su da će ceremonija krunidbe biti "kraća, manja i jeftinija" od one na kojoj je Charlesova majka okrunjena 1953. godine.
Novi kralj svojoj zemlji (i svijetu) želi pokazati kako će njegova "smanjena monarhija" funkcionirati u budućnosti, ali i da vodi računa o ekonomskoj krizi i neugodnoj stvarnosti. Jedan kraljevski izvor rekao je za Mirror da će stanje britanskog gospodarstva itekako imati utjecaja na planiranje ceremonije.
Tradicionalni aspekti ceremonije, pišu mediji s Otoka ostat će nepromijenjeni, s biskupima, pomazanjem i svim pripadajućim insignijama, no uvjereni su da će kralj nastojati "zaštititi raznolikost" Ujedinjenog Kraljevstva pozivajući pripadnike različitih vjera - kršćane, muslimane, Židove, hinduiste i budiste - da budu dio obreda.
Kako god bilo, javnost će se načekati prije no što iz Palače objave definitivne planove krunidbe.
Kraljica Elizabeta svoju je inauguraciju čekala 16 mjeseci od stupanja na tron, ali bi se ceremonija za Charlesa III. trebala održati u mnogo kraćem roku. Kad je kraljica okrunjena u lipnju 1953., bila je to neviđeno raskošna ceremonija s cijenom od 1,57 milijuna funti što je danas oko 45 milijuna funti.
Kraljeva namjera da bude mnogo skromniji svidjet će se naciji, piše Mirror.
- Kralj je vrlo svjestan problema s kojima se nose Britanci. Zato će se pobrinuti da ceremonija bude onakva kakva treba biti, tradicionalna, ali i da predstavlja monarhiju u modernom svijetu - otkrio je kraljevski izvor Mirroru - Kralj već dugo zagovara manju monarhiju i ideja skromnije krunidbe odgovara njegovoj viziji. Već je govorio o svojoj želji da nastavi naslijeđe svoje majke, a to uključuje nastavak prepoznavanja onoga što ljudi doživljavaju iz dana u dan.
The Sun citira kraljevskog insajdera koji je rekao da se Charles ne žuri s krunidbom i da njega i suradnike čeka "jako puno planiranja".
- Ali to će biti u svibnju ili lipnju, ovisno o tome što se događa u svijetu - tvrde u tim novinama - Potencijalno najbolji datum je godišnjica kraljičine krunidbe, 2. lipnja.
Bude li krunidba 2023. godine, Charles će imati 74, a njegova supruga Camilla gotovo 76 godina. On će biti najstariji član britanske kraljevske obitelji koji je ponio kraljevsku krunu. Prije njega bio je to William IV., koji je 1830. okrunjen u dobi od 64 godine i vladao sedam godina.
U biti, jedino sigurno što će se dogoditi, ma gdje i ma kakva bila krunidba, jest činjenica da će povijesni Kamen sudbine (Stone of Scone) biti dopremljen iz Edinburgha. Taj je komad crvenog pješčenjaka težak 152 kilograma dio je ceremonije, simbol monarhije. Kada datum krunidbe bude poznat, tim stručnjaka Historic Environment Scotlanda (HES) koja upravlja edinburškim dvorcem organizirat će njegov prijevoz u London, te povratak u Škotsku nakon svečanosti.
Kad je Elizabeta II. okrunjena 1953. godine u Westminsterskoj opatiji, njezino je prijestolje stajalo iznad kamena.
On je stoljećima bio simbol škotske monarhije, a zaplijenile su ga engleske snage predvođene kraljem Edwardom I., 1296. godine, i donijele ga u Westminstersku opatiju gdje je ugrađen u njegovo prijestolje kao dokaz da je osvojio Škotsku. Ondje je ostao stotinama godina dok ga škotski nacionalisti nisu uzeli 1950. godine - na sam Božić, četvorica škotskih studenata predvodila su i ušla u Westminstersku opatiju te vratila kamen natrag u Škotsku.
Policija je dugo vremena tragala za počiniteljima i kamenom. Pronađen je nakon tri mjeseca postavljen na glavni oltar u ruševinama opatije Arbroath, u okrugu Angus.
Kamen je tada opet vraćen u Westminstersku opatiju, na vrijeme za krunidbu Elizabete II. 1953., gdje je ostala do 1996. godine. Te je godine, 700 godina nakon što je donesen, uz kraljičini pristanak, "Kamen sudbine" vraćen u Škotsku.