Na listi najmoćnijih žena svijeta uglednog Forbesa ove se godine našlo čak 16 novih imena. Među njima je nekoliko zanimljivih Južnoamerikanki, a tu su i žene iz tradicionalno muškog svijeta tehnologije.
Na velika vrata liste najmoćnijih žena ušla je tako Maria das Gracas Silva Foster, nekad siromašna djevojčica iz sluma, a danas šefica brazilskog Petrobrasa, najveće kompanije za naftu i plin u jednom od najbržerastućih gospodarstava svijeta. Foster se 30 godina uspinjala prema vrhu kompanije.
Niz debitantica
Svojem imenu na Forbesovoj listi sigurno se obradovala američka glumica i pjevačica Jennifer Lopez, također bivša siromašna “latina”, koja je prvi put ušla na ovaj popis. To velikim dijelom može zahvaliti imenovanju glasnogovornice organizacije Boys and Girls Club of America, američke nacionalne udruge koja pomaže djeci u napredovanju u školi. Lopez je, ističu u Forbesu, aktivna i u vlastitoj udruzi za pomoć ženama i djeci diljem svijeta.
Mnoge debitantice na listu stižu iz poslovnog i svijeta medija. Nove šefice na čelima velikih kompanija pokazuju kako se žene, polako, ali sigurno, uvlače u svijet najvećih biznis igrača.
Jedno od novih imena je ono Laurene Powell Jobs, udovice preminulog osnivača Applea Stevea Jobsa, koja je nova najbogatija žena Silikonske doline.
Ove su godine u Forbesu prepoznali i lica iz humanitarnog svijeta. Primjerice, Ertharin Cousin, koja je nova šefica UN-ova programa za pomoć zemljama Trećeg svijeta u hrani.
Najdugovječnija Oprah
Neka su imena, pak, konstanta na popisu poput njemačke kancelarke Angele Merkel te najdugovječnije na listi Oprah Winfrey.
Na popisu najmoćnijih su i tri žene iz arapskog svijeta, sve iz bogate zaljevske regije. Šejika al-Bahar, izvršna šefica Kuvajtske nacionalne banke, prvi put uvrštena na listu.
Angela Merkel i dalje na tronu
Na prvom mjestu Forbesove liste najmoćnijih žena, kao što se moglo i predvidjeti, njemačka je kancelarka Angela Merkel, čelnica najsnažnijeg europskog gospodarstva, i ključni igrač u gospodarskoj drami eurozone (na listi najmoćnijih ljudi svijeta je četvrta). U top-deset su, također očekivano, svjetske političarke i čelnice najvećih institucija.
1. Angela Merkel,
njemačka kancelarka
2. Hillary Clinton,
američka državna tajnica
3. Dilma Rousseff,
brazilska predsjednica
4. Melinda Gates,
direktorica humanitarne fundacije Gates
5. Jill Abramson,
izvršna urednica New York Timesa
6. Sonia Gandhi,
predsjednica Indijskog nacionalnog kongresa
7. Michelle Obama,
prva dama SAD-a
8. Christine Lagarde,
šefica MMF-a
9. Janet Napolitano,
ministrica domovinske
sigurnosti SAD-a
10. Sheryl Sandberg,
članica Uprave Facebooka