Bilo je to sada već davne 2002. godine, bilo je to vrijeme kad je Jutarnji list slavio tek četvrti rođendan, bilo je to vrijeme nekog drugog, danas zaboravljenog novinarstva, kada su sve redakcije slale po dva i više reportera "na teren", na mjesto nekog važnog sportskog ili nekog drugog događaja.
Tada sam kao "prva rezerva" povremeno odlazio u obližnji stadion u Kranjčevićevu, u "ulicu pjesnika". Odlazio sam tamo kao "back-up" tadašnjem kolegi Željku Petanu, čiji je jedan od glavnih "resora" bilo pokrivanje događanja oko tadašnjeg nogometnog prvoligaša NK Zagreb. Bilo je to zaista slavno vrijeme za taj mali, a u isto vrijeme veliki nogometni klub, koji je uvijek bio u sjeni svog "velikog brata" iz Maksimira. Vrijeme u kojem je, nažalost pokojni, Zlatko Cico Kranjčar pok...
Komentari
0