ZAGREB - Iako je predsjednik Fife, Sepp Blatter, javno odškrinuo vrata kamerama na gol-crtama i mikročipovima u loptama, kako bi primirio bijes javnosti nakon učestalih sudačkih previda koje su kulminirale Henryjevim “cepelinom” i Kloseovim “zaleđem” , taj toliko očekivani 6. ožujka, datum sastanka Međunarodnog odbora nogometnih saveza (IFAB) koji skrbi o pravilima još od 1886., završio je očekivanom odlukom: ne tehnologiji.
Odluka je pala nakon prezentacije eksperimenata s kamerama koje snimaju crtu vrata ili loptama koje imaju mikročipove pomoću kojih se “zna” je li prešla crtu vrata ili igrališta. Uzalud tenis i kriket, malo stariji sportovi od nogometa, imali “oko sokolovo”, IFAB je, prema navodima glavnog tajnika Fife Jeromea Valckea, rekao konačno “ne” uvođenju tehnologije i daljnjim eksperimentiranjima njome. Radije će povećati broj sudaca (ljudi) koji će nastaviti provoditi svoje “slobodno sudačko uvjerenje”, na užas navijača.
- Teško mi je to razumjeti iz jednog jednostavnog razloga: normalno je željeti postići maksimalnu pravednost - izjavio je Arsene Wenger, trener inovator u mnogim stvarima.
Razočarani su i brojni treneri takozvanih malih saveza i klubova, onih koji su najčešće oštećeni spornim odlukama sudaca. Ljudsko, dakle sudačko oko jest nesavršeno, ali upravo zato suci, koji su samo ljudi, podsvjesno češće “pogriješe” u korist većih i politički moćnijih, ne nužno i najbogatijih. Tako je u cijelom svijetu, dakako i u Hrvatskoj.
Svjetski mediji kritički su dočekali najnoviju odluku Fifina Boarda. La Gazzetta dello Sport čak tvrdi da su engleski i škotski predstavnik u IFAB-u bili “za”, ali su ih izdali Velšani i Sjeverni Irci. Fifa, koja ima četiri glasa, bila je protiv.
- Odluka na pitanje o potrebi uvođenja tehnologije u nogomet nije bila jednoglasna, ali je u konačnici negativna - odbrusio je nadmeno Valcke, a s jednom rečenicom javili su se i IFAB-ovi delegati:
- Ljudsko gledište na nogomet je najbitnije. Najveći trenuci ovog sporta, kakvi god bili, polemiziraju se među navijačima tijekom povijesti. Zato je nogomet i tako uzbudljiv - rekao je Jonathan Ford, predstavnik Walesa.
- Nogomet mora zadržati ljudskost, to ga čini toliko veličanstvenim - dodao je Irac Patrick Nelson.
Englez i Škot bili su “za”, ali su nadglasani.
- Svjesni smo kako bi javnost mogla reagirati na ovu negativnu odluku. Pregledali smo mnoge primjere koji idu u prilog tehnologiji, ali odgovor na pitanje koje smo si u konačnici postavili glede tehnoloških pomagala bilo je negativno - rekao je Ian Watmore, a Škot Gordon Smith je priznao da je prijepor zapravo izazvan pitanjem “što su ključni događaji?”
- Lopta s čipom, kamera u vratima, OK, ali što je s ostalim spornim situacijama? Iz svake se može izroditi pogodak, a ne možemo svako malo zaustavljati igru da bismo secirali jesu li suci nešto dobro vidjeli.
Valcke je najavio da će se 18. svibnja, nakon finala Europske lige koja se eksperimentalno igra sa šestoricom sudaca, odlučiti hoće li suci iza vrata postati pravilo u svim natjecanjima. Zasad tako jedina tehnološka pomoć glavnom sucu ostaju mikrofoni i slušalice, kojima su povezani s pomoćnicima. Od ovog proljeća koriste je i svi suci u HNL-u.
Kako se glasuje?
IFAB, Međunarodni odbor nogometnih saveza, ima pet članova. Četiri su predstavnici “nogometnih pionira” iz Ujedinjenog Kraljevstva - Engleske, Škotske, Sjeverne Irske i Walesa, a peti je predstavnik Fife i njegov glas vrijedi četverostruko. Tako nijedna odluka o nogometnim pravilima ne može biti donesena bez glasa “za” predstavnika Fife ili barem dvojice od četvorice članova IFAB-a iz Ujedinjenog Kraljevstva. Tako je dogovoreno 1958. godine. Od 1913. je Fifin stav vrijedio dva glasa. IFAB je osnovan 1886., a Fifa 1904. godine.
Rijeka bi bila prvak 1999., a Maksimir bio sagrađen
Da se, primjerice, odlučivalo 3D tehnologijom kod spornih zaleđa, ne bismo subotom navečer gledali vječno namrgođeno lice Nenada Gračana jer bi njegova Rijeka 1999. bila prvak. Znanstveno je, naime, dokazano da je Hasančić bio deset centimetara izvan zaleđa. Nadalje, Zagreb bi možda baš ove 2010. bio domaćin finala Lige prvaka jer da Croatia nije te 1999. “otela” naslov Rijeci, Franjo Tuđman bi možda dulje poživio, barem tih šest mjeseci koliko Mirko Novosel tvrdi da je bilo potrebno za dovršenje velebnog maksimirskog stadiona. Na takvom modernom i funkcionalnom objektu i Dinamo bi imao drukčiji tretman sudaca u eurokupovima, navijači bi postali pristojni kao na hokejaškim utakmicama Medveščaka, i ne bi nekakvi Red Bullovi, Ajaxi, Anderlechti i Temišvari pobjeđivali usred Zagreba uz sudački vjetar u leđa. Nadalje, da su postojale kamere u vratima, ujesen 1999. Šukeru bi bio priznat pogodak za 2-0 protiv SRJ pa Hrvatska ne bi propustila Euro 2000., Francuska na njemu ne bi objedinila svjetski i europski naslov, i tako možemo unedogled...
Izlaz u ‘nogometnom NBA-u’
Međunarodna nogometna natjecanja, kao i prvenstva i kupovi u zemljama članicama, podložni su Fifinim pravilima, no kada bi najveći klubovi osnovali neku novu, zatvorenu ligu, bez problema bi mogli uvesti pomoć u odlučivanju u spornim situacijama pomoću videotehnologije. U tom nekom nogometnom NBA-u, zatvorenoj ligi bogatih i razvijenih, igralo bi se prema pravilima koja bi bila dogovorena bez obaziranja na Fifu, a sve bi utakmice bile standardizirane za jednake tehnološke uvjete. U realnom, Fifinu svijetu takvo što nije moguće jer ne može bogati zapadni svijet igrati po novim pravilima uz tehnologiju, a ostatak, među kojima i naša Hrvatska, po sadašnjim, uz naknadna “oka sokolova”.