Fernando Torres bit će glamurozno dočekan na Vicente Calderonu u nedjelju 4. siječnja. Jer kad predsjednik kluba kaže “Želimo da stadion bude pun djece, njegov transfer je radost za svijet nogometa i Atletico”, jasno da stiže na velika vrata i od njega mnogo očekuju. Iako mu je karijera po mnogim pokazateljima u smiraju, prvi čovjek crveno-bijelih Enrique Cerezo ne da na El Nina:
- U sumraku sam ja koji imam 66 godina, a ne on sa 30.
Torres je potpisao posudbu na godinu i pol, umalo pustio suzu što je opet “na najdražoj adresi”, i mnogi su isukali pitanje što to znači za Marija Mandžukića. Hoće li hrvatski reprezentativac već ove zime napustiti Atletico. Ne, nema šanse, za Mandžukića se ništa ne mijenja, on ostaje prva špica, jedino će imati snažniju konkureniji i još veći podržaj da u svakoj utakmici mora biti na visokoj razini. Cerezo je rekao:
- Mandžukić ostaje. Sjajan je igrač koji zabija puno golova. S dolaskom Torresa imamo mnogo nogometaša koji će zajedno činiti izvrsnu momčad.
Diego Simeone htio je Torresa, navijači pogotovo, ali argentinski trener nije ga angažirao da bi istisnuo Mandžukića. Praktično sve čemu se od njega nadao hrvatski reprezentativac je ispunio i pozicija centrafora nije mu ugrožena. Međutim, Atletico nije imao još jednog klasičnog napadača, Talijan Alessio Cerci ostao je neprilagođen, on će u zamjenu u Milan, pa se na tom mjestu povremeno pojavljivao Antoine Griezmann. Simeone želi imati širok kadar, rotirati igrače kako bi što svježiji dočekali finiš i obračun za trofeje.
- Slijedili smo čisto sportske kriterije. Želimo ostati na vrhu, a Fernando će nam pomoći u tome. Svi ostali parametri, sentimentalni, ekonomski ili marketinški u drugom su planu - konstatirao je izvršni predsjednik Miguel Angel Gil Marin.
Torres je sa 17 godina debitirao u prvoj momčadi Atletica 2001. do 2007. i transfera u Liverpool imao je 244 utakmice i 91 gol. No, tadašnji i današnji Torres, to nije “glumac” iz istog filma, onaj je pretendirao na Oscara, ovaj u zadnje vrijeme nije bio atrakcija niti na “pokrajinskim festivalima”. Izgubio je na brzini, odrješitosti i samopouzdanju. On nije kao Mandžukić, neće “izgristi travnjak” ako zatreba za pobjedu ili pretući pola protivničke momčadi. Po svim objektivnim parametrima Mario je danas bolji. Fernando bi morao naglo “procvjetati”, vratiti se nogometu kakvog ne igra već četiri godine, da bi mogao dostojno parirati. Od njega Simeone prije svega očekuje da ima odgovarajuću zamjenu, ali i mogućnost igranja s dvije špice, što je potrebno u utakmicama u kojima se probija bunker. Nedavno su “polomili zube” na Villarrealu.