Azil iz Čakovca muku muči s projektom kastracije pasa u romskim naseljima županije

Kada je prije četiri godine Naredbom ministra poljoprivrede započeo projekt kastracije pasa u romskim naseljima Međimurske županije, koji je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, svi su se nadali da će užasni prizori zapuštenih, teško bolesnih, ranjenih i mrtvih pasa konačno prestati biti svakodnevica u tim naseljima. Do kraja 2018. godine kroz projekt kastracije prošlo je 1400 pasa. Nakon toga, u naredne tri godine Sklonište je izvuklo još 300 pasa iz naselja.

Krajem prošle godine projekt je konačno nastavljen, a iz Azil Prijatelji Čakovec suočili su se s potrebom zbrinjavanja, liječenja i kastracije trostruko većeg broja pasa od očekivanoga, priznaju iz tog azila.

- To se dogodilo zbog toga što mnogi stanovnici naselja nisu dali pse, pa su 2018. kastrirani samo oni psi koje su stanovnici željeli predati, iako je Naredbom određena kastracija svih pasa na tom području. Nažalost, otada je broj pasa znatno porastao zbog neprovođenja kontrole. Pohvalno je da je sada veterinarska inspekcija počela s nadzorom pa su, primjerice, u romskom naselju Kuršanec privremeno oduzeti svi odrasli psi koje stanovnici nisu dali kastrirati, kao i štenci - kažu iz udruge Prijatelji životinja, koji surađuju s azilom.

Cilj je da se svi psi kastriraju, mikročipiraju, cijepe pa da se nakon toga vrate u naselja ili smjeste u sklonište radi liječenja i udomljavanja. Veterinarska inspekcija najavila je da će i u drugim romskim naseljima učiniti sve da se navedeno do zadnjeg psa i dogodi.

- Sva golema financijska sredstva i ljudski resursi uloženi u projekt nemaju smisla ako se broj nekastriranih pasa ne svede gotovo na nulu. To je moguće jedino tako da se projekt završi uz detaljan nadzor veterinarske inspekcije i da se nakon završetka projekta ustraje na redovitom nadzoru i reakciji čim se u naseljima pojavi nekoliko nekastriranih pasa, a ne kada njihov broj bude više stotina - pojašnjavaju Prijatelji životinja.