RODA NA JUGU

Župčica se udomaćila u Čibači: Očito joj je draži jug Hrvatske od juga Afrike, a evo što kažu stručnjaci

Očevici inače tvrde kako ptica ne djeluje bolesno, niti ima vidljivih lomova krila ili nogu

Ilustrativna fotografija

 Zeljko Hajdinjak/Cropix
Očevici inače tvrde kako ptica ne djeluje bolesno, niti ima vidljivih lomova krila ili nogu

Bijela roda koja se zadnjih desetak dana nastanila na svjetlećoj reklami trgovačkog centra u Župi dubrovačkoj, izgleda se udomaćila, pa se spustila na parkiralište po kojem mirno šeće. Kupci je rado slikavaju i snimaju, čak su joj nadjenuli ime Župčica, a njoj to očito ne smeta pa spremno pozira znatiželjnicima.

Iako se ne boji ljudi, svakako je ne bi trebalo uznemiravati i prilaziti joj blizu. Zbog čega je odlučila toliko dugo ostati u Čibači, odmara li se od napornog leta koji traje prema krajnjem jugu Afrike gdje rode provode zime ili je možda bolesna, provjerili smo sa stručnjacima. Očevici inače tvrde kako ptica ne djeluje bolesno, niti ima vidljivih lomova krila ili nogu.

Očito nema problema ni s apetitom jer uokolo skakuće u potrazi za hranom. Dubrovačka veterinarka Sunčica Oštrić kaže kako je moguće da je župska pernata gošća samo učinila mali predah na putu prema jugu Afrike, piše Dubrovački.

- Naravno, nije isključena ni mogućnost ozljede, trebalo bi je pregledati da se utvrdi u kakvom je zdravstvenom stanju i zašto je odlučila tako dugo boraviti u Župi. Mi veterinari opće prakse možemo eventualno pregledati životinju kako bismo ustanovili postoje li kod nje kakvi prijelomi, najčešće krila. Prilikom naglog slijetanja radi slabosti, ptice se mogu udariti i ozlijediti. A za provjeru boluje li od kakve zarazne bolesti, ipak bi trebalo kontaktirati Ornitološki zavod ili Manuela Jacmenovića, specijalista za divlje ptice. Ako bi se rodu moglo uhvatiti i poslati je k njemu u centar da odboluje zimu, on bi je mogao najbolje rekuperirati za daljnju selidbu – uvjerena je veterinarka Oštrić.

Na upit o pticama iz divljine kao prijenosnicima ptičje gripe, kaže kako tu ne treba dizati tenzije:

- Ptičja gripa je bolest koja se ionako periodično pojavljuje u našim krajevima, za nju ne treba a priori kriviti ‘vanjske‘, divlje ptice – zaključuje sugovornica.

Ravnatelj Azila za životinje Dubrovnik Stijepan Lazarević kaže kako u njihovim objektima ne zbrinjavaju divlje životinje, niti ih organizirano hvataju. Ipak, u slučaju da im se obrati netko tko je, primjerice, naišao na pticu ili drugu životinju iz divljine, mogu pomoći:

- Ako je životinja pronađena na području Dubrovnika ili neke od okolnih općina s kojima imamo sklopljen ugovor, Azil za životinje osigurava besplatnu veterinarsku uslugu. Za daljnji tretman kontaktiramo najbliže udruge i centre za zbrinjavanje i liječenje životinja. Najteže je zapravo divlju životinju uhvatiti, one su po prirodi plašljive, a mogu biti i agresivne kad se nađu u nepoznatom okolišu – ističe ravnatelj Lazarević.

Župska roda je, po svemu sudeći, pripadnica europske populacije bijelih roda koje se, u ovisnosti o tome migriraju li na jug preko Gibraltara ili Bospora, dijele na zapadnu i istočnu preletnu populaciju. Ovaj župski primjerak pripada istočnoj, iz Europe u Aziju prelijeću Bospor. Zatim preko Turske i bliskoistočnih zemalja prelijeću u Egipat – Afriku, pa se porječjem Nila spuštaju dublje do krajnjeg zimskog odredišta u Južnoafričkoj Republici.

Put do tamo u jednom smjeru doseže i 15 tisuća kilometara, a rode ga prevale za 25 do 30 dana, ovisno o ruti, vjetrovima, prehrani.

Za povratak na Stari kontinent u proljeće potroše više vremena, nekih pedesetak dana. Znanstvenici tvrde da ova velika ptica selica rutu do S. Afrike i natrag tijekom životnog vijeka prevali 30 i više puta. Za nadati se da će ovaj župski nomad koji je debelo skrenuo s puta dosegnuti te brojke.

U Hrvatskoj su Bijele rode rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima države. Gnijezde se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Mogu narasti do 150 centimetara visine, s kljunom dugačkim i do 35 centimetara, a raspon krila 320 centimera, a veći ima jedino kondor s Anda. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje, a procjenje se da se u Hrvatskoj gnijezdi oko 1500 parova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. prosinac 2025 01:49