Bodljikava periska iz karantene postala atrakcija u pulskom akvariju

Iz pulskog akvarija objavili su kako su u četvrta iz karantenskog odjela premjestili juvenilnu “bodljikavu perisku” (Pinna rudis) u izložbu “Plemenito utočište” u mediteranskom postavu. Ta je periska pronađena na području Parka prirode Telašćica 17. svibnja, tijekom terenskog rada u sklopu nacionalnog projekta ‘Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru‘.

- Kad nam je stigla, bila je dugačka tek 1.7 centimetar, a uz obilje hrane i brigu naših zaposlenika, u prva dva mjeseca boravka udvostručila je svoju duljinu na 3.1 centimetar te i dalje vrlo dobro napreduje - objavili su.

Pinna rudis je autohtona vrsta Sredozemlja i istočnog Atlantika, a zbog zagrijavanja mora njezin se areal širi. Otporna je na parazita Haplosporidium pinnae koji je uzrokovao gotovo potpuno nestajanje populacija plemenite periske (Pinna nobilis) diljem Sredozemlja. Prve su jedinke Pinne rudis primijećene kod Crne Gore 2021. godine, a od tada se nesmetano šire. Do danas je uočena veća gustoća i areal jedinki u južnom Jadranu, a polako zauzima područja u srednjem i sjevernom.

U Jadranu obitavaju tri zakonom zaštićene vrste periski: plemenita, bodljikava i krhka, pojasnili su.

Plemenita periska (Pinna nobilis) najveća je, s duljinom do 120 centimetara. Trokutastog je oblika, s polukružnim vrhom, a cijela je površina prekrivena gustim, nježnim bodljama koje su najizraženije u juvenilnoj fazi. Bisusne niti, koje izlaze na bazi ljušture (takozvanom umbu) i kojima se periska pričvršćuje za podlogu, dobro su razvijene.

Bodljikava periska (Pinna rudis) naraste do 60 centimetara, crvenkasto-smeđe je boje, s robusnim bodljama u pet do osam uzdužnih redova. Ljuštura je trokutastog oblika. Za razliku od ostalih periski, preferira kamenita staništa.

Krhka periska (Atrina fragilis) doseže duljinu do 40 centimetara. Ljuštura joj je tanka i lomljiva, bez bodlji, trokutastog oblika s ravnim vrhom. Duž školjke vidljive su koncentrične linije rasta, dok je područje oko baze tamnije.