Iz Oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu u prirodu su puštene oporavljene jedinke bjeloglavih supova.
Supovi koji su svoje prve letove nakon izlijeganja na strmim liticama nes(p)retnim spletom okolnosti završili slijetanjem u more, spašeni su ljetos pravovremenim dojavama i reakcijama lokalnog stanovništva, brodara te ostalih nautičara i turista, uz asistenciju zaposlenika Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove u Belom.,
Danas su novu priliku za suživot s pripadnicima svoje vrste dobili supovi nazvani Tarej, Ledenko, Špilja, Poskok, Alpioniscus, Harpactia, Kristal, Duga, Zlatan i Stalaktit. Kako već više od dva desetljeća Udruga Grifon prstenuje mlade tek izlegle bjeloglave supove, dio supova zaprimljenih u Oporavilište bio je označen prstenom, što je dalo vrijedan podatak o tome gdje je i kada ptić prstenovan.
„Pet godina nakon uređenja i otvaranja Oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu kojim upravlja Javna ustanova „Priroda“ Primorsko-goranske županije, broj oporavljenih jedinki koje su dobile drugu priliku za život, popeo se na 51, što je jedan od konkretnih pokazatelja koliko županija ulaže u skrb o ovoj strogo zaštićenoj vrsti, ali i u zaštitu prirode sveobuhvatno“, istaknuo je župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina.
Četiri jedinke bjeloglavih supova opremljene su specijalnim uređajima koji će pružiti uvid u kretanje supova nakon puštanja, što je već ustaljena praksa u suradnji Udruge BIOM i Javne ustanove „Priroda“. Udruga BIOM već niz godina i kroz različite projekte uspješno pribavlja GPS uređaje što omogućava prikupljanje i praćenje podataka na određenom broju jedinki.
„Praćenje putem GPS uređaja, osim što pruža vrijedne podatke o kretanju supova, u više navrata omogućilo je ponovno spašavanje supova koji su se našli u nevolji. Tako je primjerice sup Kvarner koji je nakon oporavka pušten u prirodu 2018. godine na Cresu, ponovo spašen u Italiji kada se zahvaljujući GPS uređaju uočilo da se ptica ne kreće. Nakon drugog oporavka Kvarner je tako dobio treću šansu za život, a trenutačno se nalazi u Francuskoj“, rekla je ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ Irena Jurić.
Zoološki vrt grada Zagreba od početka je stručnom potporom i veterinarskom skrbi uključen u rad Oporavilišta za bjeloglave supove Beli.
„Suvremeni zoološki vrtovi diljem svijeta, pa tako i naš zagrebački, imaju veliku ulogu u edukciji javnosti o važnosti očuvanja strogo zaštićenih vrsta životinja u njihovim prirodnim staništima, a aktivno sudjelujuju i u projektima poput ovog vezanog uz bjeloglave supove. Jedna od najvećih nagrada svakom je stručnjaku koji se brine za dobrobit divljih životinja, upravo trenutak kada izliječenu i oporavljenu životinju ponovo može vratiti u prirodu“, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.
A gdje su neki od supova pušteni iz Oporavilišta s Cresa u svibnju ove godine? Zahvaljujući kombinaciji očitavanja plastičnih prstenova i telemetrijskog praćenja zna se da je sup Vranac u lipnju zamijećen nedaleko Beča, sup Marin V. desetak dana nakon puštanja već je bio na hranilištu za supove nedaleko Udina koje se nalazi na putu za Alpe gdje ljetne mjesece provodi i dobar dio kvarnerskih supova ako nisu imali mlade. Satelitski odašiljači potvrdili su da je sup Barbara u austrijskim Alpama te da je sup Taras napravio velik krug po ovom dijelu Europe. Krajem lipnja bio je na sjeveru kraj mjesta Katowice u Poljskoj da bi nakon toga neko vrijeme boravio u Alpama, pa na Kvarneru, a početkom ovoga mjeseca jedno je vrijeme proveo na području Sisačko-moslavačke županije.
Inače, bjeloglavi supovi prirodni su čistači okoliša jer se hrane isključivo strvinama i tako sprječavaju potencijalno širenje zaraza. Raspon krila do 2,80 metara čini ih najvećim letačima našeg neba, pa ugledavši ih u letu, rijetko tko ostaje ravnodušan.
Bjeloglavi se supovi danas u Hrvatskoj gnijezde još samo na kvarnerskim otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku. Stoga se ulažu veliki napori u očuvanje ove strogo zaštićene i ugrožene vrste kao zalog za zdravu budućnost. Bjeloglavi supovi ujedno su i simbol očuvanja iznimne biološke raznolikosti Primorsko-goranske županije za buduće generacije.
