Direktor kaže da im je pobjeglo 300 lososa, izvori iz uzgajališta tvrde da ih je 30 tisuća

Adriatic Farming prijavio je da im je pobjeglo 300 lososa iz uzgajališta u Lukovom Šugarju, a država im je vjerovala na riječ. Prema informacijama do kojih je došao Klimatski portal, broj odbjeglih lososa je čak sto puta veći. Direktor Adriatic Farminga tvrdi da su to neosnovane glasine.

Klimatski portal već duže vrijeme od različitih izvora dobiva dojave da je brojka prebjeglih atlantskih lososa iz uzgajališta u Lukovom Šugarju puno veća od 300 jedinki, što je procjena tvrtke Adriatic Farming, koja vodi uzgajalište, odnosno njenog direktora Miodraga Lacića.

Prema informacijama kojima raspolažu, brojka prebjeglih lososa kreće se oko 30 tisuća; njihovi izvori tvrde da su ribe pobjegle jer je dno kaveza u kojem se uzgajaju u potpunosti otpalo i završilo na morskom dnu. Štetu je izazvala olujna bura koja je pogodila Lukovo Šugarje krajem prošle godine.

Još u prijašnjem tekstu objavili smo tvrdnju mještanina koji često boravi u Lukovom Šugarju, a koji je za Klimatski.hr rekao kako iz pouzdanih izvora zna da je pobjeglo više desetaka tisuća jedinki, piše Klimatski portal.

U međuvremenu, popričali smo s dvoje zaposlenika uzgajališta u Lukovom Šugarju koji su im ovu priču potvrdili.

Prema verziji direktora firme Miodraga Lacića, ribe su krajem prosinca protekle godine prebjegle jer je metalni dio hranilice oštetio mrežu kaveza. Ravnatelj Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede Ante Mišura je u razgovoru za N1 sredinom veljače tvrdio da je do bijega ove strane, predatorske riblje vrste došlo u olujnom nevremenu, kada je pukla mreža koja je, prema inspekcijskom nalazu, kasnije sanirana.

U istom razgovoru iz veljače Mišura je potvrdio da imaju dojave o 162 slučaja ulovljenih lososa (a za pretpostaviti je da nisu svi slučajevi ulovljenih lososa dojavljeni Upravi ribarstva). Već tada je postalo jasno da priča o bijegu samo 300 jedinki vjerojatno ne drži vodu; male su šanse da su ribari uspjeli izloviti više od polovice odbjeglih jedinki za manje od dva mjeseca nakon bijega iz uzgajališta.

Nakon što smo od dva neovisna izvora koji su imali pristup ribogojilištu dobili informaciju o bijegu oko 30 tisuća jedinki, obratili smo se Upravi ribarstva. Zanimalo nas je kojim inspekcijskim postupkom su došli do spoznaje da je iz uzgajališta pobjeglo upravo tristotinjak lososa, što tvrdi i investitor. Je li inspekcija npr. obavila ronilački zaron da provjeri u kakvom je stanju oprema za uzgoj nakon pretrpljene oluje?

Na naš upit odgovorili su nam kako oni ne utvrđuju niti procjenjuju broj odbjeglih jedinki, jer za to, po Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta, nisu nadležni.

- Ribarska inspekcija je obavila nadzor uzgajališta gdje je ustanovila da tvrtka posjeduje procedure kontrole uzgajališta i postupanja prilikom bijega ribe, koje su se provodile u ovom slučaju. Procjenu broja odbjeglih jedinki je izvršio Adriatic Farming d.o.o - odgovorili su nam iz Uprave ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Drugim riječima, inspekcija je utvrdila da tvrtka ima protokole koje bi trebala imati te kako je postupila po njima. Po pitanju procjene broja odbjeglih jedinki, Uprava ribarstva je Adriatic Farmingu vjerovala na riječ.

Inspektori su uzgajalište posjetili oko dva tjedna nakon što se bijeg dogodio budući da ranije, kako su nam rekli sredinom siječnja, nisu mogli izaći na teren radi bure. Nije jasno je li uzgajalište u Lukovom Šugarju posjetila i inspekcija zaštite okoliša, budući da je prema Zakonu o sprječavanju širenja invazivnih i stranih vrsta upravo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) nadležno za pitanja sprječavanja širenja stranih vrsta.

Kada smo pitali to ministarstvo hoće li tvrtka odgovarati zbog prebjega ribe koji se dogodio, odgovorili su nam kako oni nisu nadležni postupati po tom pitanju.

- Nadzor nad uzgajalištem odnosno utvrđivanje i daljnje postupanje prema eventualnom bijegu ribe, u nadležnosti je ribarske inspekcije - stajalo je u odgovoru koji nam je poslalo Ministarstvo zaštite okoliša.

Miodrag Lacić iz tvrtke Adriatic Farming, poznat po ranijoj funkciji direktora zadarske tvornice za preradu ribe Adria, koja je 2015. završila u stečaju, a u međuvremenu je i ugašena, u prijašnjem razgovoru za Klimatski.hr tvrdio je kako nema straha da će se lososi razmnožavati i nastaniti u Jadranu te tako utjecati na lokalni ekosustav, budući da su sve uzgajane ribe ženke.

Ipak, nekoliko dana nakon našeg razgovora, na adresu Klimatskog portala stigla je fotografija ulovljenog muškog lososa.

Laciću smo se sada ponovo javili povodom optužbi da se prikriva prava brojka odbjeglih lososa.

- Upoznati smo s time da ljudi svašta pišu te objavljuju na društvenim mrežama, te da djelu ljudi smeta ribogojilište jer imaju svoje privatne interese za to područje. Informacija od 30 tisuća prebjeglih lososa nije točna, da je tako, vjerojatno bi još dobivali dojave da ih ribari love, što nije slučaj. Od kraja siječnja nemamo informacije o novim ulovima - rekao je Lacić za Klimatski portal.

Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kako smo objavili u siječnju, istaknuli su kako je diljem obale zabilježena vrsta ribe koja nije iz našeg područja, a riječ je o atlantskom lososu (Salmo salar). To što ga ima posvuda upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu, istaknuli su.

- Naši su djelatnici primili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu - pojasnili su.

Institut, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja.

- Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi - poručili su.

U siječnju su objavili kako nemaju saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije im poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva.

- Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutačnog bijega, te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu - objavili su.