Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.
„Nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.
„Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore.
Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima. Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom. Životinje smo pretražili na prisustvo protutijela i virusa SARS-CoV-2. Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba. Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje“, istaknula je Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.
I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
„Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak. Potvrđen je učinak obrade otpadnih voda drugog i naročito trećeg stupnja na redukciju i uklanjanje virusa SARS-CoV-2. Manja učinkovitost redukcije i uklanjanja je povezana s većom incidencijom infekcija virusom SARS-CoV-2 u stanovništvu. Međutim, kako je u Hrvatskoj svega 37 % stanovništva spojeno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno drugog stupnja, oprez je nužan zbog moguće kontaminacije okoliša s kojim su divlje životinje u izravnom kontaktu“, upozorio je dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.
Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne spilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
„Istražena je jedna miješana kolonija šišmiša u kojoj obitava i veliki potkovnjak. Poznato je da su šišmiši iz tog roda nosioci različitih koronavirusa, pa tako i virusa SARS-CoV te virusa koji su srodni sa SARS-om i SARS-CoV-2. Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus.
Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 posto odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 posto od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači“, rekla je Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.