WWF Adrija: ‘Situacija je ozbiljna, sutra ulazimo u ekološki dug‘

Iz organizacije WWF Adria objavili su kako sutra ulazimo u ekološki dug. To znači da će 30. srpnja čovječanstvo potrošiti cjelokupni godišnji proračun prirodnih resursa i usluga koje Zemljini ekosustavi mogu obnoviti u jednoj godini. Nakon tog dana, pojašnjavaju, živimo na ekološki dug, odnosno trošimo prirodni kapital brže nego što ga priroda može obnoviti.

Prema izračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutačno koristi prirodne resurse 73 posto brže nego što ih Zemljini ekosustavi mogu obnoviti, što odgovara potrošnji od 1,73 planeta Zemlje. To dugoročno ugrožava stabilnost ekosustava, proizvodnju hrane i kvalitetu života diljem svijeta, poručili su iz WWF Adrije.

- Iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego lani, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračuna. Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planeta i dalje povećava. Zbog toga 2026. godina, unatoč kasnijem datumu, predstavlja najveću razinu ekološkog prekoračenja ikad zabilježenu - istaknula je Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija u WWF Adriji.

Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznolikosti te rastu koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa.

Rješenja postoje, pojašnjavaju iz WWF Adrije - od smanjenja emisija stakleničkih plinova i održive proizvodnje hrane do učinkovitijeg korištenja energije i prirodnih resursa. No za pomicanje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne su hitne i sustavne promjene u načinu na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo prirodnim bogatstvima, ističu.

- Ako pogledamo zemlje Balkana, otpočinjemo svoj kredit znatno prije globalnog ulaska u dug. Crna Gora je u dug zakoračila još 20. travnja, Hrvatska 25. travnja, Bosna i Hercegovina samo dan kasnije, a Srbija 16. svibnja. To znači da naš način proizvodnje i potrošnje zahtijeva više resursa nego što priroda može obnoviti, čak i u regiji koja se često smatra umjerenijom po pitanju potrošnje - ističu iz organizacije.