GDJE JE NESTALA?

Europska unija zabrinuta za budućnost jegulje, lovostaj se produžuje na pola godine

On je dugovječna riba, može živjeti gotovo stotinu godina, a naraste do 133 centimetra

Jegulja

 Angel Fitor/Sciencephoto/Profimedia
On je dugovječna riba, može živjeti gotovo stotinu godina, a naraste do 133 centimetra

Europska jegulja (Anguilla anguilla) je kritično ugrožena riblja vrsta. U zaštitu jegulje uključilo se i Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva EU koje je donijelo preporuke za očuvanje ove riblje vrste koja je postala zaštitni znak doline Neretve.

Kako bi se zaštitila jegulja, postignut je dogovor o sveobuhvatnom paketu za zaštitu jegulje i doprinos obnovi tog jedinstvenog stoka u europskim vodama. Tako će se zabraniti rekreacijski i komercijalni ribolov jegulje u morskim i susjednim bočatim vodama u sjeveroistočnom Atlantiku (uključujući Baltičko more) i Sredozemnome moru (isključujući Crno more) u trajanju od šest mjeseci uz primjenu diferenciranog pristupa kako bi se uzela u obzir različita razdoblja migracije u različitim morskim bazenima. Stoga će države članice moći prilagoditi razdoblje zabrane ribolova za različita ribolovna područja kako bi se uzele u obzir njihove posebnosti te vremenski i geografski obrasci migracije juvenilnih i zrelih jedinki jegulje.

Podsjetimo, u Hrvatskoj je lovostaj jegulje do sada bio na snazi od 1. lipnja do 31. kolovoza i primjenjivao se na sve ribolovne alate i oblike ribolova, piše Otvoreno more.

Zanimljivo, jegulja je dugovječna riba i po nekim znanstvenim saznanjima može živjeti gotovo stotinu godina. Naraste do 133 centimetra i može težiti oko šest kilograma. No, to su rijetko viđeni primjerci.

Mnogo je razloga za opadanje brojnosti jegulje, od kojih su najvažniji gubitak staništa, prepreke za migracije, promjene uvjeta u oceanima, predatorstvo, zagađenje, bolesti i paraziti i preveliki izlovi. Gubitak staništa je svakako najznačajniji na primjeru melioracije močvara ispod Opuzena koje su bile i najznačajnije lovište u donjoj Neretvi. Na području Hutova blata kod Čapljine je nekadašnja močvara površine 6000 hektara smanjena na današnjih samo 600 hektara močvarnih površina.

Od prepreka migracijama u delti Neretve su najznačajnije brana na ušću Male Neretve i brana na Svitavskoj akumulaciji (BiH), koje otežavaju migracije staklaste jegulje u uzvodna močvarna područja (područje Kuta i opuzenskih preostalih močvara). Osim toga, neretvanska jegulja izložena i snažnom zagađenju pesticidima i herbicidima u cijelom području što uzrokuje smanjenje populacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. studeni 2026 07:16