Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog oceana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog onečišćenja oceana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti istrijebiti planktone. Najsitniji stanovnici svjetskih mora i oceana temelj su čitavog morskog hranidbenog lanca, ali i prava pluća našeg planeta jednako važna kao drveće, piše Ekovjesnik.
Istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu navode kako je osim klimatskih promjena glavni uzrok ove drastične promjene u Atlantskom oceanu ljudska aktivnost, odnosno onečišćujuće tvari kao što su mikroplastika i toksične kemikalije sadržane u plastičnim proizvodima, uključujući farmaceutske proizvode, kao i poljoprivredne otpadne vode koje mora i oceane onečišćuju mineralnim gnojivima. Općenito se smatra kako se količina planktona prepolovila od kraja 1940-ih te da se njihov broj svake godine smanjuje za jedan posto, ali istraživanje škotskih istraživača ukazuje kako bismo do 2045. mogli izgubiti 90 posto planktona.
Znanstvenici stoga upozoravaju da nam je preostalo svega nekoliko godina prije nego što se suočimo s katastrofalnim posljedicama kao što je izumiranje riba, kitova, tuljana i dupina, ali i morskih ptica, što bi ozbiljno ugrozilo budućnost čovječanstva i prouzročilo gubitak zaliha hrane za najmanje dvije milijarde ljudi. Osim toga, škotski znanstvenici ističu kako bilijuni planktona apsorbiraju više od 50 % emisija ugljikovog dioksida i njihovim korištenjem proizvode 70 posto kisika te su zbog toga ključni dio rješenja klimatske krize. No, dosad smo zanemarivali njihovu važnost, ističu škotski istraživači.
„Svjedočimo pravoj ekološkoj katastrofi. Vjerujemo da bi se čovječanstvo moglo prilagoditi globalnom zatopljenju i ekstremnim posljedicama klimatskih promjena, no uvjereni smo kako čovječanstvo neće preživjeti izumiranje većine morskih biljaka i životinja”, navode istraživači iz zaklade Global Oceanic Environmental Survey Foundation (GOES).
Otkriće škotskih istraživača potiče na hitnu akciju jer obećanja svjetskih čelnika i donositelja odluka o zaštiti klime i ublažavanju klimatske krize nisu dovoljna bez hitnog i odlučnog provođenja efikasnih politika i mjera te ispunjenja obveza preuzetih krajem prošle godine na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu, kao i na brojnim prethodnim sastancima na vrhu.
„Naši oceani mogu biti naši saveznici u borbi protiv klimatskih promjena, ali jednostavno nemamo vremena za gubljenje." – kazala je Fiona Nicholls iz britanskog Greenpeacea.
Istraživači zaklade GOES, čije je sjedište u Inovacijskom centru Roslin Sveučilišta u Edinburghu u Midlothianu, ploveći jedrilicom Copepod već dvije godine prikupljaju uzorke iz Atlantskog oceana i Karipskog mora. Na putovanje su krenuli iz Škotske te su plovili duž francuske i portugalske obale Atlantika, a potom su ga i prešli te je jedrilica trenutno usidrena u kolumbijskoj Cartageni. Osim toga, istraživači GOES-a osiguravaju opremu i drugim posadama jedrilica i brodova kako bi mogli izvijestiti o rezultatima prikupljenih uzoraka. Istraživački tim, predvođen morskim biologom i bivšim savjetnikom škotske vlade dr. sc. Howardom Drydenom, dosad je prikupio i analizirao podatke s ukupno 13 plovila i s više od 500 lokacija uzorkovanja.
Svojim otkrićem upozoravaju cijelu znanstvenu zajednicu i široku javnost na važnost obnavljanja zdravlja svjetskih oceana i hitnog rješavanja problema plastičnog i kemijskog onečišćenja, prije nego za to bude prekasno.
„Uništimo li planktone, naš planet će postati topliji i vlažniji što će dodatno ubrzati klimatske promjene, donijeti nam duža sušna razdoblja i ekstremne brzine vjetra. Jasno je da moramo nastaviti smanjivati emisije CO2, ali čak ni ugljična neutralnost neće zaustaviti zakiseljavanje oceana – neće zaustaviti gubitak svih tuljana, kitova, morskih ptica, ribe i zaliha hrane za dvije milijarde ljudi. Smanjenje CO2 čak neće zaustaviti klimatske promjene. Doista, imat ćemo katastrofalne klimatske promjene jer nismo riješili primarni uzrok – uništavanje prirode otrovnim kemikalijama i plastikom“, zaključuju istraživači.