Postoje dva sasvim oprečna mišljenja o tome da li je potrebno ptice u prirodi hraniti tijekom zimskih mjeseci. Postoji teorija kako dohranjivanje ptica zimi nije potrebno te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru pri čemu će samo najotpornije i najsnalažljivije ptice preživjeti. No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena utjecajem čovjeka kako u urbanim tako I u ruralnim područjima: (gubitak staništa i hrane, zagađenost vodenih tokova, iskrčivanje velikih površina za poljoprivredne kulture, upotreba umjetnih gnojiva, itd.).
Mi smatramo da je svakako potrebno hraniti ptice zimi budući da ne možemo govoriti o prirodnom odabiru stoga što današnje okruženje više nije prirodno i predstavlja prijetnju. Na taj se način ipak uspije sačuvati veći broj jedinki koje će onda u proljeće imati i veći broj mladunaca čime im se povećavaju šanse za preživljavanje. Nadalje, ptice koje ne trpe glad imaju jači imunološki sustav te će manje oboljevati a vidjeli smo da su neke bolesti ptica opasne i po čovjeka. Vrlo je važna i činjenica da se kroz naviku brige o životinjama kod mladih osoba potiče altruizam, briga za druge, ljubav prema prirodi i životinjama. I dakako, ništa manje važno je i samo zadovoljstvo povećanom prisutnošću ptica u vašem vrtu čime zimski dani više nisu tako pusti i dosadni.
Nekoliko savjeta:
-Hranilice možete kupiti ili izraditi sami. Bitno je pripaziti da imaju krović (vidi kasnije u primjerima), kako se hrana ne bi brzo smočila i trunula ili se smrzavala. Hranilice ne bojite jarkim bojama jer se toga ptice boje.
- Hranilice morate redovito (svakodnevno!) kontrolirati: ako je hrana mokra ili smrznuta treba je ukloniti i zamijeniti. Ako su hranilice velike pa ptičice ulaze u njih kako bi jele, često se događa da u hranilici ostaju prazne ljuske. koje ptice ne mogu izbaciti pa vam se može činiti da je hranilica puna. Stoga je najbolje u takve hranilice stavljati količinu hrane dostatnu za jedan dan te svakodnevno hranu zamjenjivati u potpunosti.
- Hranjenje obavezno morate vršiti svakodnevno, odnosno ako se ustanovi da je sva hrana pojedena – ptice koje «računaju» na hranu koju im nudite, mogu uginuti od gladi ukoliko preskočite hranjenje.
- Ako hranilice postavljate na stupove, pazite da se uz njih ne mogu popeti grabežljivci (mačke i sl) –minimalna potrebna visina takvog stupa je iznosi oko 1,5m. Hranilice možete postaviti i na vanjski zid kuće, ispod krova, na staje, garaže, balkone - nije nužno da imate vrt i drveće na koje ćete ih vješati: sve varijante su dobre.
- Možete kupiti već pripremljenu hranu ili je možete prirediti sami.
Koju ćete vrstu hrane ponuditi ovisi o tome koje vrste ptičica želite hraniti. Predlažemo da iskombinirate nekoliko vrsta hrana kako bi privukli što više vrsta ptičica, društvo je veselije.
Najnekvalitetnija hrana je kruh. Ako ga već dajete, tada neka to bude stari kruh sa sjemenkama sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te, ponekad, i kosevi – zato nije uputno kruh stavljati u male hranilice. Preporučamo stoga da za kruh imajte ili drugu hranilicu ili ga jednostavno ponudite na podu koje ste prethodno očistili. Nipošto ne smijete davati pljesnivi kruh! Ono što nije dobro za vas nije ni za ptice
Treba napomenuti da ćete primijetiti da u ptice ne jedu isključivo jednu vrstu hrane npr. sjemenje već prehranu upotpunjuju i drugim namirnicama.
Za ptice koje većinom jedu sjemenje (vrapci, zebe i sl.) osnovnu mješavine hrane čine sitnije sjemenke (u trgovinama potražite hranu "za zebe") no, uputno je pridodati sjemenke suncokreta i to mješavine suncokreta (bijeli, šareni). Istina je da crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu (energent) no mješavina je preporučljivija.