U Prirodoslovnom muzeju ponovno izložene tri zmije, koje su neko vrijeme provele u ‘obnovi‘

U Zbirci vodozemaca i gmazova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu nalaze se primjerci zmija, no nisu svi izloženi u stalnom postavu. Kako su objavili iz muzeja, upravo su obnovili i ponovno izložili preparate četveroprugog kravosasa Elaphe quatuorlineata, bjelice Zamenis longissimus i crne poljarice Hierophis viridiflavus carbonarius.

Zmije (Serpentes) su vrhunski predatori izduženog tijela bez nogu. Njihova je građa povezana s ranim prilagodbama životu u skrivenim prostorima — u tlu, pukotinama i gustoj vegetaciji — gdje je tijelo bez nogu učinkovito rješenje, a ne ograničenje. Zmije su evolucijski razvile drugačiji “paket osjetila” nego većina životinja, što im je omogućilo specijalizaciju za najrazličitije vrste plijena i tipove staništa.

Oko zmija stalno je otvoreno i prekriveno prozirnom zaštitnom ljuskom, jer zmije nemaju kapke i ne mogu treptati. Sluh je također drugačiji nego kod većine kopnenih kralježnjaka: nemaju vanjsko uho ni bubnjić, ali vibracije iz podloge prenose se preko donje čeljusti i kostiju lubanje do unutarnjeg uha.

Kemijsko osjetilo ima ključnu ulogu. Rašljastim jezikom zmije prikupljaju molekule iz okoliša i prenose ih u vomeronazalni (Jacobsonov) organ u nepcu, čime prepoznaju plijen, partnera te se orijentiraju u prostoru. Kod nekih skupina razvijeni su i receptori za detekciju topline, što omogućuje lociranje „toplokrvnog“ plijena u potpunom mraku.

Zmije isključivo jedu druge životinje i plijen gutaju cijeli. Pokretna čeljust i elastične veze među kostima omogućuju im gutanje plijena većeg od vlastite glave. Otrov, kada postoji, evoluirao je kao sredstvo za savladavanje plijena. Učinci otrova ovise o vrsti zmije – neki otrovi oštećuju mišiće, drugi živčani sustav ili krv.

Danas je opisano i imenovano oko četiri tisuće vrsta zmija koje su se prilagodile životu u najrazličitijim staništima. U Hrvatskoj živi 15 vrsta, od kojih su tri otrovnice. Sve su zakonom zaštićene i imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava. Kao predatori, one reguliraju brojnost drugih vrsta i održavaju ravnotežu, te je zdravlje populacija zmija jamstvo zdravlja ukupnog okoliša.