SAVJET VETERINARA

Imamo sve detalje o najčešćim bolestima pasa koje su uzrokovane ubodom krpelja

O svim opasnostima koje ova mala stvorenja predstavljaju našim ljubimcima piše dr.sc.Silvija Rakočević, dr.med.vet
 DDL Zagreb

Trenutno je u jeku veliki porast obolijevanja pasa od bolesti koju uzrokuju ubodi krpelja. Krpelji ne skaču i ne lete. Na domaćina krpelji dolaze čekajući na vrhovima drveća ili grmlja, te u travi. Kada se pas očeše o grm, ili hoda po travi, krpelj se brzo uhvati i potom puže do mjesta gdje će ugristi domaćina. Svima je poznato, da mnoge bolesti takve vrste, mogu biti vrlo opasne po život psa, ako se na vrijeme ne počne liječenje ili se prekasno otkrije, tj. kada je bolest već uznapredovala.Jedna od najpoznatijih i vrlo opasnih je PIROPLAZMOZA-BABEZIOZA. Uzročnik je Babesia canis, protozoa, a prenosi se ubodom krpelja za vrijeme hranjenja i sisanja krvi. Bolest se u zadnje vrijeme javlja kroz cijelu godinu, zbog vrlo blage klime. Nešto manja pojavnost je u Istri i Dalmaciji.

Prvo što će vlasnik primijetiti kod psa su malaksalost, izostanak apetita /inapetenca/, povraćanje, otežano kretanje, otežano disanje zbog pada broja crvenih krvnih stanica, tamna mokraća kao piva, pojava žute boje kože i sluznica zbog raspada eritrocita itd. itd. U težim slučajevima, dolazi do zatajenja bubrega, a dogodi se i da pas ugine. Dijagnoza je olakšana, ako je vlasnik na psu primijetio ili našao krpelja. Liječenje se mora što prije započeti.

image
DDL Zagreb

Sigurna dijagnoza se postavlja PCR testom /lančana reakcija polimeraze/, gdje se omogućuje kopiranje DNA dijelova uzročnika i time siguran dokaz infekcije. Ta je metoda koja zahtjeva duže vrijeme dijagnostike, pa se neki veterinari služe dokazom babezija u razmazu eritrocita. To nažalost nije sigurna dijagnoza, jer negativan nalaz nije siguran znak da se životinja nije razboljela. Liječenje treba što prije započeti,svakako u veterinarskim ustanovama.

Ostale vektorske bolesti koje prenose krpelji, također predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju pasa u Hrvatskoj. LAJMSKA BOLEST, uzročnik je bakterija Borrelia burgdorferi, a također se prenosi ubodom krpelja, najčešće crnonogog, kojeg još zovu i jelenji ili medvjeđi krpelj. Oboljeti mogu i ljudi, pa se bolest svrstava u grupu ZOONOZA. Simptomi bolesti mogu biti različiti, vrlo slični i drugim bolestima pasa, ali najčešće su to: šepanje, otečeni limfni čvorovi, slabost, gubitak apetita, visoka temperatura, otečenost zglobova. Kasnije može doći do ozbiljnog i po život opasnog zatajenja bubrega, te srčanih i neuroloških problema. Kod te bolesti je karakteristično da će samo kod 5-10 % pasa doći do pojave znakova bolesti, dok će se ti znakovi bolesti kod ostalih pasa javiti u kroničnoj fazi bolesti, kad je prošlo oko 2-5 mjeseci od ugriza krpelja.

image
DDL Zagreb

Bolest se također najbolje dijagnosticira PCR testom, te Lyme Multiplex testom, za dokaz antitijela na Lajmsku bolest. Naravno sve u dogovoru s vašim veterinarom. Liječenje se vrši pomoću antibiotika, najmanje 30 dana. Ponekad liječenje može duže potrajati i duže vrijeme. Bolest se ne može prenijeti s jednog psa na drugog, niti sa psa na čovjeka. Međutim, krpelj bi mogao ući u vašu kuću na krznu psa i kad je gladan, napasti vas.

image
DDL Zagreb

ANAPLAZMOZA je bolest koju prenose krpelji uzrokovana bakterijom Anaplasma phagocytophilum. Krpelj mora biti pričvršćen na kožu i sisati, najmanje 24 do 48 sati, kako bi prenio bolest. Znakovi bolesti su najčešće: slabost, dehidracija, bolovi u zglobovima, temperatura, gubitak apetita. To može trajati par dana, a neki će imati samo blaže simptome. Ponekad se mogu javiti povraćanje, proljev, kašalj i otežano disanje. Mogli bi reći da su simptomi vrlo slični Lajmskoj bolesti, a obično se obje bolesti javljaju na istoj lokaciji i prenose ih isti krpelji. Dijagnozu je najbolje postaviti mPCR testom. Za liječenje bolesti, zadužen je vaš veterinar. Anaplazmoza je također bolest od koje mogu oboljeti i ljudi, ali samo ugrizom krpelja, ne direktno s oboljelog psa.

image
DDL Zagreb

ERLICHIOZA, bolest koju prenose obično smeđi pseći krpelji. Uzročnik je rikecija, /poseban rod bakterija/, koja se zove Erlichia canis.

Znakovi bolesti se mogu podijeliti u tri stadija: akutni ili rani stadij, drugi subklinički /nema vanjskih znakova bolesti/ i treći kronični stadij bolesti, tj dugotrajna infekcija. U prvoj, akutnoj fazi, psi mogu imati visoku temperaturu, natečene limfne čvorove, otežano disanje, gubitak na težini, poremećaje zgrušavanja krvi sa spontanim krvarenjima, mogu razviti i neurološke znakove bolesti, kao npr. nestabilnost u hodu, ponekad znakove meningitisa. To može potrajati dva do četiri tjedna . Ponekad dolazi do samoizlječenja, a ponekad bolest pređe u subkliničku fazu, bez znakova bolesti. Tada se bolest prikrije i može ostati neotkrivena. Uzročnik je prisutan u tijelu, ali ne izaziva nikakve simptome. Kronični stadij bolesti će razviti niz problema kao što su anemija, epizode krvarenja, šepanje, problemi s očima /uključujući krvarenja ili sljepoću/, neurološki problemi, oticanje nogu. Može doći i do smanjenja svih stanica u organizmu koje proizvodi koštana srž, pa je život takvog pacijenta ozbiljno ugrožen.

Dijagnoza se postavlja također PCR testom. Liječenje bolesti će obavezno obaviti vaš veterinar. U najtežim slučajevima anemije, potrebna će biti transfuzija krvi.

image
DDL Zagreb

MIKOPLAZMOZA, bolest uzrokovana vrstom mikoplazme koju prenose krpelji, ubodom i sisanjem krvi. One uništavaju eritrocite i mogu dovesti do vrlo ozbiljne anemije. Te vrste mikoplazme se još zovu i hemoplazmoze. Osjetljiviji su psi s kompromitiranim imunološkim sustavom.

Osim krpelja, ubodi komaraca mogu biti također opasni za vašeg psa. Iako psi imaju gušću dlaku, oni mogu ubadati i sisati krv na njuški, nosnicama i uškama gdje ima manje dlake. Najopasnija bolest koju oni prenose je DIROFILARIOZA. Ta je bolest zvana srčani crv /Dirofilaria immitis/, ili glista, koja može uzrokovati po život opasne invazije srca i pluća. Može se prenijeti s jedne životinje na drugu putem zaraženog komarca. Odrasle srčane gliste se mogu naći u srcu, plućnoj arteriji i susjednim velikim krvnim žilama pasa. Odrasle srčane gliste mogu živjeti pet do sedam godina i tijekom tog vremena ženke proizvode milijune potomaka koje se zovu mikrofilarije. One žive uglavnom u malim krvnim žilama. Širenje bolesti se poklapa sa sezonom komaraca.

image
DDL Zagreb

Može proći i nekoliko godina prije nego psi pokažu kliničke znakove infekcije. Međutim tada je bolest već dobrano uznapredovala. Vlasnici mogu primijetiti znakove bolesti vrlo slične drugim bolestima. To su temperatura, proljev, kašalj, otežano disanje, smanjen apetit, gubitak na težini i bezvoljnost.Može doći do ubrzanog rada srca, hvatanje daha, i gubitak izdržljivosti. Već u poodmakloj fazi bolesti može doći do oticanja trbuha i nakupljanja tekućine. Dijagnoza bolesti se postavlja u veterinarskoj ambulanti, najčešće UZV pretragom srca i krvnih žila. Rade se i serološki testovi na antigene srčanog crva iz uzorka krvi. Često se radi i RTG prsnog koša zbog event. oštećenja srca i pluća prije početka liječenja.

Liječenje se MORA obavljati uz asistenciju veterinara, jer protokol će ovisiti o stadiju infekcije.

image
DDL Zagreb

LIŠMANIOZA, je bolest uzrokovana protozoom Leishmania infantum, koju prenose vrlo sitni komarci /papatači/ koji se hrane krvlju. Manji su od komaraca i nečujni u letu. Najviše ih ima na području srednje i južne Dalmacije. Bolest može biti teška i često smrtonosna. Bolest se vrlo teško dijagnosticira, može zahvatiti skoro svaki organ, tkivo ili tjelesnu tekućinu u tijelu. Tada i dijagnoza bolesti može duže potrajati. Klinički znakovi se javljaju sporo, a odgovor na terapiju je slab ili nikakav. Bolest se može javiti i u ljudi. Liječenje je uglavnom simptomatsko, dugotrajno, a često i bezuspješno.

MUHE, koje iritiraju ljude, mogu biti također opake štetočine u blizini stoke i vodenih puteva. Posebno su poznate crne muhe, koje napadaju kožu svog plijena . Iako ne šire bolest kao drugi paraziti, mogu izazvati alergijsku reakciju na ubod. Više ih ima u toplim i vlažnim mjesecima. Najčešće grizu na koži kapaka, uglovima očiju, ušima, nogama, preponama i trbuhu. Takvi ugrizi obično ostavljaju crvene, bolne krugove na koži. Ne smijemo ih zamijeniti s promjenama koje izaziva krpelj kod Lajmske bolesti.

image
DDL Zagreb

Jako je važno, a to većina vlasnika zna i prakticira, zaštititi svog ljubimca preparatima koji su učinkoviti u prevenciji infekcije.

Na tržištu postoje mnoga sredstva za zaštitu od vanjskih parazita koji se hrane sisanjem krvi, ali svi oni ne pružaju svi kompletnu zaštitu od svih nabrojenih.

Jedan od trenutno najboljih preparata na tržištu je FRONTLINE TRI-ACT, spot-on, koji je učinkovit protiv, krpelja, buha, komaraca, papatača, i muha koje ubadaju. On ima repelentno /odbijajuće/ i insekticidno /ubija sve parazite/. Sadrži fipronil i permetrin kao aktivne supstance. Dolazi u obliku pipete koja sadrži tekuću komponentu koja se nakapa na područje kože gornjeg dijela vrata. Pranje šamponom dva dana prije i poslije nije dozvoljeno, da se ne ispere učinak lijeka. Preparat nije toksičan za organizam životinje i ne izaziva nikakve alergijske reakcije kože na mjestu aplikacije.

image
DDL Zagreb

Preparat dolazi kao spot-on, prema težini psa, od 2 do 5 kg /XS/, 5-10 kg /S/, 10-20 kg /M/, 20-40 kg/L/ i od 40-60 kg/XL/. Ne preporučuje se štencima mlađim od dva mjeseca i težine manje od dva kilograma, kao i bolesnim životinjama ili onima u rekonvalescenciji. Nije nikako za primjenu u mačaka i kunića.

Aplikacija se vrši svaka tri do četiri tjedna. Vrlo je važno držati se točnog vremena aplikacije .

Mislim da su vlasnici pasa, čitajući ovaj tekst, shvatili koliko mogu biti po život opasne bolesti koje prenose paraziti sisanjem krvi. Zato, napominjem još jednom: Zaštitite svoje ljubimce, obavezno i na vrijeme sredstvom kao što je FRONTLINE TRI-ACT, jer taj preparat sadrži u sebi tvari koje će odbijati ili ubiti sve potencijalne parazite koji sišu i prenose ove, vrlo opasne bolesti.

-

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s DDL Zagreb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. ožujak 2024 13:49