Invazivne strane vrste potajno mijenjaju lice naših ekosustava

Strana vrsta je svaka vrsta koja ne nastanjuje prirodno određeni ekosustav, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka. Alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta – sve su to sinonimi za stranu vrstu. Ako strana vrsta negativno utječe na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na području u koje je unesena, tada tu stranu vrstu smatramo invazivnom (eng. Invasive Alien Species, IAS).

Na globalnoj razini, uz gubitak staništa, izravno iskorištavanje divljih vrsta, klimatske promjene i onečišćenje, invazivne strane vrste jedna su od najvažnijih izravnih prijetnji bioraznolikosti. Povećanje trgovine, transporta i putovanja u dvadesetom stoljeću doprinosi širenju mnogih stranih vrsta, globalno uzrokujući kontinuiran porast novih unosa. Međutim, unošenje stranih vrsta nije pojava modernog vremena. Velike migracije ljudi, trgovina i transport oduvijek su bili popraćeni širenjem vrsta izvan područja njihove prirodne rasprostranjenosti. Od otkrića i kolonizacije Novog svijeta problem invazivnih stranih vrsta ubrzano raste, da bi u dvadesetom stoljeću postao jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Predacija, kompeticija za hranu i stanište, prijenos bolesti, hibridizacija sa zavičajnim vrstama te izmjena strukture i funkcioniranja ekosustava samo su neke od prijetnji koje invazivne strane vrste predstavljaju za bioraznolikost i usluge ekosustava, a najveća su prijetnja u osjetljivim ekosustavima koji su zemljopisno izolirani, kao što su manji otoci, ističu iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Problem invazivnih stranih vrsta prepoznat je posljednjih desetljeća. Aktualna baza stranih i invazivnih stranih vrsta na razini Europske unije, EASIN, sadrži podatke o više od 14 tisuća stranih vrsta u Europi, od kojih je oko 10 do 15 posto invazivno. Baza podataka GRIIS sadrži podatke o stranim vrstama iz cijelog svijeta, uključujući i popis od 897 stranih vrsta u Hrvatskoj.

Kontrola invazivnih stranih vrsta i smanjenje njihova utjecaja na zavičajne vrste i ekosustave danas je jedan od najvećih izazova zaštite prirode. Invazivnu stranu vrstu često nije moguće u potpunosti ukloniti iz staništa u kojem je uspostavila populacije, osim na manjim otocima ili drugim ograničenim područjima. Zbog toga je važno preventivno djelovanje kroz zakonska ograničenja unosa stranih vrsta u prirodu, rano otkrivanje potencijalno invazivnih stranih vrsta i provođenje hitnih mjera za kontrolu širenja i eradikaciju. Provođenje preventivnih mjera i mjera kontrole u ranoj fazi invazije najúčinkovitije je u borbi protiv invazivnih stranih vrsta.