Zaokret u evoluciji: Znanstvenici daju odgovor na pitanje zašto zmije više nemaju noge

Zmije imaju razne prilagodbe svijetu oko sebe, koje ovise o vrsti i staništu u kojem žive. Neke su evoluirale da žive na drveću, dok druge provode vrijeme u oštroj pustinjskoj klimi – međutim, ono što im je svima zajedničko jest činjenica da su sve vrste zmija beznoge. Ali kako i zašto je do toga došlo?

Smatra se da su zmije izgubile noge prije otprilike 100 do 150 milijuna godina. Ipak, još uvijek se raspravlja jesu li preci tih zmija živjeli na kopnu ili su imali više vodeni način života.

Jedna ideja jest da su preci modernih zmija izgubili udove kako bi se bolje prilagodili životu u jazbinama. Autori rada iz 2015. godine proučavali su zmiju Dinilysia patagonica, koja je živjela u razdoblju krede, i sugerirali da je, zbog strukture njezina unutarnjeg uha, zmija imala više zajedničkog s gmazovima koji kopaju nego s vodenim vrstama. To sugerira da su zmije izgubile udove zbog predaka koji su kopali, a ne kroz prilagodbe na plivanje.

- Kako su zmije izgubile noge dugo je bila misterija za znanstvenike, no čini se da se to dogodilo kada su njihovi preci postali vješti u kopanju. Unutarnja uha fosila mogu otkriti iznenađujuću količinu informacija i vrlo su korisna kada je vanjština fosila previše oštećena ili krhka za pregled - rekla je Hongyu Yi sa Škole geoznanosti Sveučilišta u Edinburghu, piše IFL Science.

Kod boa konstriktora i pitona ostaci stražnjih udova mogu se vidjeti u sićušnim kostima nogu zvanima rudimentarni udovi, koji se nalaze blizu kloake. Manje primitivne vrste izgubile su čak i te drevne podsjetnike.

Mehanizam iza toga mogao bi se svesti na gen zvan PTCH1. Studija objavljena 2023. godine proučila je 14 genoma iz 12 obitelji zmija i pronašla nedostajuće dijelove DNK u tri dijela gena PTCH1. Ovaj gen odgovoran je za razvoj udova, a mutacije unutar tog gena mogle bi objasniti zašto su noge zmija počele nestajati.

Unatoč nedostatku u području udova, zmije su uspjele kolonizirati svaki kontinent na Zemlji osim Antarktike i smatra se da ih ima preko četiri tisuće vrsta, što ih čini drugom najvećom skupinom gmazova nakon guštera.