Veliko otkriće znanstvenika u Nacionalnom parku Krka: ‘Pa to nije jedna vrsta, nego devet, jedna je iz Dalmacije‘

- Dugogodišnja istraživanja i praćenje stanja populacije čovječje ribice na području Krke dobila su novu, iznimno važnu znanstvenu dimenziju - poručili su iz istoimenog nacionalnog parka.

Pojasnili su kako su podzemni vodeni sustavi krša jedan od najskrivenijih, ali i najvrednijih dijelova njihove prirodne baštine. Baš zato godinama provode istraživanja podzemlja, gdje, između ostalog, prate čovječje ribice. Prikupljaju sve podatke o toj vrsti: gdje živi, kakvo je stanje populacije, ali i situaciju staništa u kojima životinje borave.

- Novo međunarodno istraživanje pokazalo je da je čovječja ribica, Proteus anguinus, tradicionalno smatrana jednom vrstom, zapravo kompleks koji čini devet evolucijski različitih vrsta. Među njima je i Proteus carrarae, dalmatinska čovječja ribica, kojoj pripadaju populacije iz Dalmacije i susjedne Hercegovine, uključujući i populaciju koja se godinama istražuje na našem području - poručili su iz parka i pojasnili da je upravo nacionalni park igrao važnu ulogu u prepoznavanju te vrste. Naime, populacija koja živi na području pod njihovom upravom je najsjeverniji poznati nalaz dalmatinske ribice. Toga su svjesni, pa je to mjesto jedino na kojem se provodi trajni monitoring.

- Zahvaljujući kontinuiranom ulaganju NP Krka u istraživanje podzemne faune, danas upravo s ovog lokaliteta potječe iznimno vrijedan niz podataka o dalmatinskoj čovječjoj ribici. NP Krka stoga pripadaju velike zasluge za količinu i kvalitetu podataka koje danas imamo o Proteus carrarae, o njezinoj ekologiji, populaciji i dugoročnim promjenama u staništu - poručili su iz parka.

Čovječje ribice izgledaju prilično slično, ali suvremena su istraživanja otkrila kako se iza sličnog izgleda kriju drevne evolucijske linije koje su, zapravo, prilično odvojene.

- Prepoznavanje Proteus carrarae kao zasebne vrste istodobno povećava i odgovornost za njezino očuvanje. Promjene vodnog režima, onečišćenje i zahvati na površini mogu imati dalekosežne posljedice za podzemne ekosustave, zbog čega su dugoročni monitoring i zaštita podzemnih voda ključni za očuvanje te vrste. Istraživanja čovječje ribice u NP Krka stoga se nastavljaju. Podaci prikupljani godinama omogućuju praćenje promjena u populaciji, bolje razumijevanje ekologije vrste i pravovremeno prepoznavanje mogućih prijetnji - poručili su iz parka.