Kunjke u Jadranskom moru danas žive kraće nego ikada prije

Nekada su kunjke (Arca noae) živjele dulje i sporije rasle, a danas, nakon intenzivnog ljudskog utjecaja, rastu brže i žive kraće. Znanstvenice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u suradnji s međunarodnim partnerima iz Austrije i Slovačke, do ovih su zaključaka došle analizom fosilnih ljuštura starih nekoliko tisuća godina, a rezultati suradnje objavljeni su u uglednom međunarodnom znanstvenom časopisu Continental Shelf Research.

Kako bi došli do ovih spoznaja, znanstvenici su na lokacijama sjevernog Jadrana vadili sediment s morskog dna u kojem su sačuvane fosilne ljušture kunjki. Njihovu su starost precizno odredili metodom radiokarbonskog datiranja, a zatim su u laboratoriju, analizom godišnjih linija rasta u presjecima ljuštura, rekonstruirali koliko su dugo živjele.

Procijenjena starost najstarije analizirane kunjke iznosila je 85 godina, no autori naglašavaju da je riječ o konzervativnoj procjeni. Kod dijela fosilnih ljuštura, zbog bioerozije i oštećenja, bilo je moguće prebrojati samo jasno vidljive godišnje linije rasta, pa su neke vjerojatno bile i starije. U moderno vrijeme najstarija zabilježena kunjka živjela je značajno kraće — svega 35 godina.

U prošlosti su se kunjke intenzivno sakupljale i bile važan dio prehrane obalnog stanovništva, no sredinom 20. stoljeća dogodio se veliki masovni pomor koji je, zajedno s kasnijim porastom temperature mora i povećanim obogaćenjem hranjivim tvarima putem riječnih dotoka, trajno promijenio strukturu i životne strategije njihovih populacija.

— Budući da su školjkaši ekološki osjetljivi, ovakva istraživanja pomažu nam razumjeti njihovu stvarnu prošlost i dugoročne promjene, umjesto da kao referentnu točku koristimo razdoblja već snažno obilježena intenzivnom eksploatacijom i drugim ljudskim pritiscima. — objavili su sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.