Kad u sve na ovom svijetu sumnjamo, u jedno nikada ne smijemo - smisao za humor. Čini se kako Svemir ima vraški kreativan pristup stvarima, što nam dokazuje iz dana u dan. Kad pomislimo da smo čuli sve što se može čuti, dođe do neke malene promjene i eto neke nove, urnebesne pojave. Recimo, vijest da mravi sprječavaju lavove koji napadaju zebre.
Znamo da lavovi love zebre i hrane ih. Kad odaberu plijen i krenu na njega, pošto su dobri lovci, malo što na ovome svijetu može ih zaustaviti. Ako bismo i očekivali da ih netko zaustavi, pomislili bismo možda na kakvog gnjevnog slona, ali ne na nešto manje od njih. Daleko manje, zapravo. Ne bismo očekivali da ove velike mačke mogu zaustaviti tako sićušna stvorenja kao što su mravi.
Naime, u istočnoj Africi su se počeli sve više širiti mravu koji imaju veliku glavu, a čije je latinsko ime Pheidole megacephala. Nije da su ti svati u dosluhu sa zebrama, nego do toga dolazi zbog odnosa između tih mrava i stabala akacije u kojima žive (i koja s vremenom uništavaju), a to pak dovodi do činjenice da velike mačke gube zaklon.
Profesor Todd Palmer sa Sveučilišta u Floridi sa kolegama je proučavao niz lokacija u Keniji. Podaci koje su prikupili trebali su im pokazati je li veći broj ovih mrava utjecao na kretanje zebri, mjesta gdje one stradaju te na kretanje lavova. Otkrili su kako je šansa da će zebra stradati tri puta veća u područjima gdje nema mrava. Nije to imalo veze s brojem zebri niti aktivnošću lavova, pa su zaključili kako je jedino objašnjenje činjenica da plijen lakše vidi predatora. Kako bi uspješno lovili, lavovima treba zaklon. Kad ima manje stabala, nemaju za iza čega skriti, pa nije tako lako uloviti zebru.
Premda ovo za sada nije problem, jer su populacije lavova u Africi stabilne (sa zebri su jednostavno prešli na bizone, vođeni računicom da je nebitno koje je meso, bitno da se jede), Palmer je ipak zabrinut. Problem je, naime, širenja mrava.
- Ako se njihova invazija nastavi, sve više stabala akacije će biti izgubljeno. Pošto su ona važna hrana za mnoge vrste, uključujući nosoroge i žirafe, ove promjene mogle bi prilično drastično promijeniti ekologiju područja - rekao je Palmer za Guardian.