Zebnja u Vrgorcu, tvrde da im prijeti novi predator: ‘Snimila ga je kamera MUP-a!‘

Stanovnike centra Vrgorca muče dvije vrste životinja: miševi, koji su im navodno izgrizli kablove na semaforima, i jedna lisica. Premda je poznato kako te životinje ne napadaju ljude, a bjesnoće više u našoj zemlji nema, čini se kako je životinja mnoge uznemirila.

- Mislim da nije samo riječ o jednoj, jer je druga viđena kod moje ordinacije u Novom naselju. Po meni glavni problem zbog čega su se lisice namnožile i pojavile u samom gradu, leži u tome što već godinama lovačke udruge ne organiziraju hajke na odstrijel, kao u nekim drugim mjestima. Naravno da će se onda razmnožavati, a okupljaju se oko smeća i strvina, na ilegalnim otpadima, gdje se pored ceste bacaju uginule životinje - kaže tamošnji veterinar Ivo Ajduković.

Međutim, uskoro bi Vrgorčanima glavobolju mogao zadavati novi predator, koji se nastanio u polju.

- Pojavio se čagalj, koji nije bio toliko rasprostranjen na našem području, viđen je na termovizijskim kamerama MUP-a u Rastoku - otkriva veterinar za Slobodnu Dalmaciju.

No, to je pomalo neobična tvrdnja. Poznato je, naime, kako vukovi i lisice dijele areal, dakle, žive na istom području bez problema, ali čagljevi izbjegavaju mjesta na kojima ih ima. Potvrdila je to Studija o čaglju (Osijek, 2015.).

S obzirom na to da jedna lisica dolazi jesti na područje oko Škulja i prema Ajdanovcu, a druga po Parku IV. gardijske brigade, Hercegovačkom ulicom i Ulicom Hrvatskih velikana, prometnicama kojima se brojna djeca kreću do škole, te građani putuju na posao i razne ustanove. Postoji li možda strah od bjesnoće?

- Ako je lisica zaražena, bjesnoća se isključivo prenosi oralnim putem ili slinom, jer se uzročnik nalazi u slini zaražene životinje. Znači, samo kontaktom ili ugrizom. Međutim, posljednjih godina bjesnoća je dosta smanjena kod ovih životinja, zahvaljujući oralnim vakcinama koje se izbacuju iz zrakoplova s mamcima po cijeloj Hrvatskoj, tako i na ovom našem području - zaključio je Ajduković.

Doduše, valja napomenuti kako bjesnoća nije smanjena, nego je u našoj državi uopće nema. Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće.