Možete li, osluškujući način na koji se glasaju, reći jesu li životinje sretne ili uznemirene? Ako da, to može značiti da imate posebno visoku razinu empatiji - ili da provodite mnogo vremena uz životinje. Studija koju je provela Elodie Briefer sa sveučilišta u Kopenhagenu, otkrila je da ljudi koji imaju više razine empatije lakše prepoznaju emocije životinja preko njihova glasanja.
Kako piše Science Alert, Briefer i njezin istraživački tim snimali su zvukove glasanja domaćih životinja (svinja, konja, koza i goveda) te divljih (među kojima su divlji medvjedi i posebna pasmina konja, poznata kao divlji konji Przewalskoga). Neke od tih snimki nastale su u vrijeme kada su životinje vidjele hranu ili susrele neku drugu životinju, koja im je draga. S druge strane, snimili su i one zvukove koje su ispuštali u trenucima iznimnog stresa. Uz to su im mjerili puls kako bi pratili koliko su im snažne pritom bile emocije.
U miks su uključili u zvuk ljudskog glasa: glumci su izgovarali nevažne riječi, a pritom su zvučali sretno i nesretno. Sve te snimke puštene su ljudima. Sudjelovalo je njih 1024 iz 48 zemalja. Oni su morali ispuniti anketu u kojoj se ispitivalo koliko su empatični.
Rezultati su pokazali kako je 50 posto sudionika točno pogodilo je li riječ o sretnom ili uznemirenom glasanju. Zanimljivo je kako pritom nije nikakve veze imao spol niti razina obrazovanja, ali jest dob. Naime, najviše točnih odgovora imali su ljudi u dvadesetim godinama, a ispostavilo se da, kako stare, ova sposobnost opada.
Također, lakše su razumijevali glasanje domaćih, nego divljih životinja. Razumljivo, oni koji su imali više kontakta sa životinjama bolje su shvaćali o kakvom se zvuku radi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....