U Maksimiru kažu da je mladi lav miran, promatraju ga: ‘Nije ni najmanje agresivan‘

Dan nakon strašnog događaja, u kojem je lav u ZOO-u usmrtio lavicu Tayri, iz ZOO-a kažu kako životinju prilično pažljivo promatraju. No, on se ponaša jednako kao u razdoblju prije napada. Nije ni najmanje agresivan, a prema timariteljima je jednak kao i prije. Sam bira gdje u kojem trenutku želi biti – u unutarnjem ili vanjskom dijelu nastambe.

- O svim životinjama uključenima u Europski uzgojni program (EEP) odlučuje koordinator za pojedinu vrstu zajedno sa stručnim timom odbora EEP-a za tu životinjsku vrstu pri Europskom udruženju zooloških vrtova i akvarija (EAZA). Odbor ima uvid u cjelokupnu europsku populaciju lavova obuhvaćenu uzgojnim programom te odluke donosi u skladu s dugoročnim planom upravljanja populacijom, uzimajući u obzir genetske, demografske i dobrobitne aspekte.

Na temelju svih dostupnih informacija odbor će donijeti odluku o daljnjem postupanju s mladim lavom u okviru uzgojnog programa, uključujući i odluku o tome hoće li lav ostati uključen u program ili će iz njega biti isključen te pod kojim uvjetima. Do donošenja te odluke lav ostaje pod našom skrbi uz kontinuirano praćenje njegova zdravstvenog stanja i ponašanja - kažu iz ZOO-a.

Zanimalo nas je kako je izgledalo sparivanje lavova, koji su u zagrebački ZOO došli iz dva različita dijela Europe i nisu se poznavali prije susreta u Maksimiru. Kažu da su velike mačke najprije smjestili u odvojene prostorije i pratili su sve: kakvog su zdravlja, kako jedu, kakva im je probava, ponašanje, razina aktivnosti...

- Postupku spajanja prethodilo je postupno upoznavanje prostora – jedinke su se naizmjenično puštale u svaki dio nastambe kako bi upoznale prostor, barijere, prolaze i mogućnosti kretanja te obilježile prostor svojim mirisom, što je važan dio prirodnog ponašanja velikih mačaka. Budući da je lavica pokazivala znakove tjeranja, pristupilo se spajanju jedinki u kompleksu nastambi povezanih kružnim sustavom. Takav raspored omogućuje životinjama slobodno kretanje između prostora i mogućnost povlačenja, odnosno uzmicanja, uz nadzor djelatnika - pojašnjava Ivan Cizelj, ravnatelj ZOO-a.

Prvi kontakt trajao je oko tri minute. Tijekom susreta lavica je pokazivala submisivno ponašanje, ali je također reagirala na ponašanje mužjaka u skladu s prirodnim obrascima komunikacije ove vrste, pojašnjavaju. Nakon toga mužjak je započeo s obilježavanjem prostora, a životinje su nastavile boraviti zajedno uz mogućnost korištenja cijelog seta nastambi prema vlastitom izboru.

- Ponašanje divljih životinja treba promatrati u kontekstu njihove biologije i ekologije, a ne isključivo kroz prizmu ljudskih emocija ili ponašanja kućnih ljubimaca. Ponašanja koja ljudima mogu izgledati grubo ili agresivno kod životinja često imaju svoju ulogu u komunikaciji, uspostavljanju odnosa i socijalnoj strukturi unutar vrste - ističu iz ZOO-a i dodaju kako je cijeli postupak spajanja životinja proveden u skladu sa stručnim preporukama i standardima Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA), kao i smjernicama Europskog uzgojnog programa (EEP). Sve odluke donesene su na temelju tada dostupnih informacija, stručnih procjena i poznatih okolnosti.

- Zoološki vrt Grada Zagreba o lavovima se skrbi gotovo jedno stoljeće. Tijekom tog su razdoblja njegovi djelatnici stekli iskustvo u držanju, uzgoju i upravljanju ovom vrstom. Tijekom tog vremena provedena su mnogobrojna uspješna upoznavanja i formiranja skupina raznih vrsta, uz kontinuirani rad na dobrobiti životinja i očuvanju vrsta - zaključio je Cizelj.